Olsok

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Križ od cvijeća – grb Verdala u Stiklestadu za vrijeme olsoka u maju 2013.

Olsok (od staronordijskog: ólafsvaka ≈ Olafovo bdijenje) naziv je za obilježavanje praznika 29. maja 1030, godišnjicu pogibije norveškog kralja Olafa II u bitci kod Stiklestada.

Obilježavanje[uredi | uredi izvor]

Olav se u Norveškoj smatra širiteljem kršćanstva; zadržao je svoju važnost, poput svojih bdijenja, i nakon reformacije. Njegov se dan naziva Ólavsøka kao službeni praznik na Farskim otocima i Olai u Danskoj; u Švedskoj, se obilježava samo u nekoliko područja kao što je Härjedalen, zove se Olofsmässa ili Olsmässa, a u Finskoj se obilježava u pokrajini Savonlinna.

Historija[uredi | uredi izvor]

Norveški kralj Olaf II zapamćen je kao Rex perpetuus Norvegiae, vječni kralj Norveške. 29. maja tradicionalno je datum smrti kralja Olafa u bitci kod Stiklestada, sjeverno od Nidarosa (danas Trondheim), u Norveškoj, 1030. godine. Smatra se se da je mučeništvo kralja Olafa u Stiklestadu presudno pridonijelo uspostavljanju kršćanstva u cijeloj Norveškoj. Kralj Olaf je naknadno proglašen svetim u Nidarosu 3. augusta 1031. uglavnom nakon nastojanja nordijskog biskupa Grimkjella.[1][2]

Obilježavanje[uredi | uredi izvor]

Sve do luteranske reformacije u 16. vijeku olsok je bio veliki crkveni praznik u nordijskim zemljama. Krajem 19. i u ranom 20. vijeku došlo je do ponovnog zanimanja za olsok, posebno u Norveškoj. Rimokatolička crkva u Norveškoj priznaje olsok kao veliki blagdan u cijeloj zemlji, dok Luteranska crkva u Norveškoj priznaje taj dan uglavnom u Katedrali Nidaros kao i u drugim crkvama. Počevši od 900. godišnjice Stiklestada 1930, 29. maj je službeni Dan zastave (Olsokdagen) u Norveškoj.[3][4][5] Od 1954. Drama Svetog Olava izvodi se svake godine u Stiklestadu.

Na Farskim otocima Ólavsøka se također obilježava 29. maja. Ólavsøka je najveći ljetni festival na Farskim otocima i obično se slavi tokom nekoliko dana. Ova tradicija datira iz vremena kada su otoci bili dio Norveške tokom srednjeg vijeka. Unutar Švedske Olofsmässa ("Olafova misa") priznata je uglavnom unutar bivše norveške pokrajine Härjedalen.[6]

Unutar Finske, Pyhän Olavin Päivä ("Dan svetog Olafa") uglavnom se slavi u Savonlinni, mjestu Olavinlinna (bosanski: Olofov dvorac), budući da je sveti Olaf svetac zaštitnik mjesta.[7]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Olsok og Olsokfeiring i Norge". aktivioslo.no (jezik: norveški). Aktiv i Oslo. Pristupljeno 12. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  2. ^ "Olsok" (jezik: norveški). Bibelselkapet. Arhivirano s originala, 27. 10. 2020. Pristupljeno 12. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  3. ^ "Olsok". regjeringen.no (jezik: norveški). 15. 3. 2016. Pristupljeno 12. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  4. ^ "Olsok". snl.no (jezik: norveški). Store Norske Leksikon. Pristupljeno 12. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  5. ^ "St. Olav's Day". encyclopedia2.thefreedictionary.com (jezik: engleski). The free dictionary. Pristupljeno 12. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  6. ^ "olofsmässa". ne.se (jezik: norveški). Nationalencyklopedin AB. Pristupljeno 12. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  7. ^ "Huomisen kulttuuriperintö luodaan tänään. Yhdessä". museovirasto.fi (jezik: finski). Museovirasto. Pristupljeno 12. 2. 2023. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

Literatura[uredi | uredi izvor]