Prisilno raseljavanje
Prisilno raseljavanje (prisilna migracija) jest nedobrovoljno ili prisilno kretanje osobe ili ljudi iz njihovog doma ili matične regije. UNHCR definira "prisilno raseljavanje" na sljedeći način: raseljeni "kao rezultat progona, sukoba, generaliziranog nasilja ili kršenja ljudskih prava".[1]
Prisilno raseljeno lice može se nazivati i "prisilnim migrantom", "raseljenom osobom", ili, ako je raseljeno unutar svoje matične zemlje, "interno raseljenom osobom". Dok se neka raseljena lica mogu smatrati izbjeglicama, posljednji termin se posebno odnosi na takva raseljena lica koja primaju zakonski definiranu zaštitu i kao takva su priznata od strane njihove zemlje prebivališta i/ili međunarodnih organizacija.
Prisilno raseljavanje je privuklo pažnju u međunarodnim diskusijama i kreiranju politika od evropske migrantske krize. Ovo je od tada rezultiralo većim razmatranjem uticaja prisilnih migracija na pogođene regione van Evrope. Različite međunarodne, regionalne i lokalne organizacije razvijaju i provode pristupe kako za spriječavanje tako i za ublažavanje uticaja prisilne migracije u prethodnim matičnim regionima, kao i regionima primaoca ili destinacije.[2][3][4] Osim toga, ulažu se određeni napori na saradnju kako bi se prikupili dokazi kako bi se tražilo krivično gonjenje onih koji su umiješani u izazivanje događaja prisilne migracije izazvane ljudskim djelovanjem.[5] Otprilike preko 60 miliona ljudi može se smatrati prisilno raseljenim od početka 21. vijeka, a većina dolazi s globalnog juga
Definicije[uredi | uredi izvor]
Vlade, nevladine organizacije, druge međunarodne organizacije i društveni naučnici definišu prisilno raseljavanje na razne načine. Općenito su se složili da se radi o prisilnom uklanjanju ili preseljenju osobe iz njenog okruženja i povezanih veza. Može uključivati različite vrste kretanja, kao što su bijeg (od bijega), evakuacija i transfer stanovništva.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "UNHCR Global Trends –Forced Displacement in 2014". UNHCR. 18. 6. 2015. Pristupljeno 25. 5. 2020.
- ^ "High Commissioner's Dialogue on the Root Causes of Forced Displacement". doi:10.1163/2210-7975_hrd-9811-2015004. journal zahtijeva
|journal=(pomoć) - ^ Cone, Jason, And Marc Bosch Bonacasa. 2018.
- ^ "Mission, Vision and Values | U.S. Agency for International Development". www.usaid.gov. 16. 2. 2018. Arhivirano s originala, 2. 2. 2020. Pristupljeno 24. 10. 2019.
- ^ Guido Acquaviva (juni 2011). "Legal and Protection Policy Research Series: Forced Displacement and International Crimes" (PDF). UNHCR. Pristupljeno 11. 4. 2018.