Razgovor:Alija Isaković/Arhiva1

Spor oko dijela teksta

Uzeo sam si slobodu da diskusiju postavim na ispravne osnove jer pokazuje tendencije da će se izmaći kontroli. Nadam se da prihvatate moju moderaciju kao konstruktivnu i dobronamjernu.

Dio teksta o Aliji Isakoviću, kojem je Korisnik:Mir Harven u velikoj mjeri doprinio, sadrži slijedeći paragraf, za kojeg Korisnik:Emir Arven smatra da je " subjektivno misljenje obojeno nacionalnim pretenzijama Hrvata prema Bosnjacima" :

Pogleda li se sveukupno Isakovićevo djelo, možda i nehotice se nameće usporedba s jednim ključnim prethodnikom, Safvet begom Bašagićem. Ono što Bašagić bijaše na prekretnici stoljeća, spiritus movens bosansko-muslimanskoga općega preporoda- to je Isaković ponovio na koncu stoljeća. Osim jasne razlike u nacionalnom pogledu (Bašagić je bošnjaštvo gledao kao uklopljeno u hrvatstvo, dok Isaković bijaše jedan od otaca suvremene bošnjačke nacionalne samosvijesti), još je vidljivija Isakovićeva autentičnija književna nadarenost, i, vjerovatno, dublji utjecaj koji će ostaviti (a već su i ostavila) njegova leksikografska djela.

Korisnik:Emir Arven smatra da je podebljani dio teksta posebno pristrasan i želi da ga ukloni, dok Korisnik:Mir Harven smatra da u paragrafu ne postoji ništa pristrasno te da ga to što jedan pojedinac smatra pristrasnim, ne čini pristrasnim niti "nacionalno obojenim", već da članak samo daje informacije koje mnogi smatraju činjenicama.

Želim još da skrenem pažnju na Spor_oko_nepristrasnosti_članka, prije daljnje diskusije, i posebno da podvučem da gore navedeni paragraf ne mora biti ili pogrešan ili tačan, nego da je pristup kojeg se Wkikpedija pridržava kao principa, da se ravnopavno iznesu svi sporni i kontradiktorni stavovi. (Neutralno_Gledište)

Koja je svrha raspravljati na talk sa M.H. ako se zna da on nece odstupiti od svojih stavova koje smatra apsolutnim i kada ne dopusta ni najmanje izmjene kod stvari koji su ocigledne. (Arven)

Svrha diskusije je da se izbjegnu edit ratovi, koji svima nepotrebno oduzimaju dragocijeno vrijeme. Svrha nije da se goni inat niti vode rasprave u svrhu vođenja rasprava, nego da su članak uz pomoć diskusije oblikuje na takav način da bude prihvatljiv svim umiješanim strankama, i ultimativno informativan korisnicima, koji očekuju da ovdje nađu enciklopedijske članke

I kao sporedni komentar: Emir Arven, kada se registruješ možeš automatski ostaviti svoj potpis na kraju svog komentara, tako što utipkaš ~~~~ na kraju komentara. Također je konvencija oblikovati razgovor u "thread formatu" tako što svaki slijedeći paragraf ima dvotačku više prije početka teksta. Ovo čini diskusiju malo lakšom za pratiti.

Nadam se da ćemo postavljanjem diskusije na ispravne osnove izbjeći generalizovane komentare o nacionalizmu i lične uvrede E.B. 20:54, 12 Nov 2004 (CET)

Da prostiš-ovo je blesavo. Namjeravao sam izbjeći glupiranja ovakvog tipa, ali izgleda da ne ide. Svakomu normalnom je poznato da se većina pripadnika muslimanske inteligencije izjašnjavala Hrvatima do 1945. To je tričava činjenica. Evo tih nekoliko tričavih citata:

1. najpoznatija knjiga o nacionalnoj afilijaciji Muslimana (sada Bošnjaka) je ona Muhameda Hadžijahića. Evo nekih dijelova:

http://www.hercegbosna.org/ostalo/hrvati_i_muslimani.html ....... Prohrvatski orijentisana inteligencija davala je ton i u Jugoslavenskoj muslimanskoj organizaciji.

Među dvadeset i tri poslanika Muslimana u Ustavotvornoj skupštini najbrojnije su bili zastupljeni oni koji su se tada deklarisali kao Hrvati (Hasan Miljković, Džafer Kulenović, Nurija Pozderac, Husejn Alić, Hamzalija Ajanovic, dr Halid-beg Hrasnica, Ahmed Šerić, Hamid Kurbegović, Osman Vilović, Šemsudin Šarajlić, Atif Hadžikadić, Derviš Omerović, Husejn Mašić, Salih Balić i Mustajbeg Kapetanović). Svega dvojica poslanika izjasnili su se u nacionalnom pogledu kao Srbi (dr Hamdija Karamehmedović i Velija Sadović). Ostali poslanici su odbili da se nacionalno deklarišu bilo kao Srbi bilo kao Hrvati (dr Mehmed Spaho, Ibrahim ef. Maglajlić, Ahmetaga Kovačević, Mujo Šehović i Sakib Korkut), dok se Seid Ali-beg Filipović izjasnio kao Bošnjak.

Na izborima od 18. III 1923. svi su se izabrani poslanici, osim Mehmeda Spahe, izjasnili kao Hrvati (Hamzalija Ajanović, Mustaj-beg Kapetanović, Džafer Kulenović, Hasan Miljković, dr Šefkija Behmen, Ismet-beg Gavrankapetanović, Salih Baljić, Halid-beg Hrasnica odnosno njegov zamjenik Ibrahim Dupovac, Mahmud-beg Hrasnica, Husejn Alić, Halid-beg Hrasnica, Hamid Kurbegović, Edhem Mulabdić kao zamjenik dra Spahe, Atif Hadžikadić, dr Abdulah Bukvica, Hifzi-beg Džumišić i Husejn Ćumavić). ................... Bašagić se još najdosljednije deklarisao kao Hrvat, ali je u njegovu djelovanju ipak bila daleko naglašenija platforma pripadnosti bosanskoj muslimanskoj zajednici. Poslije kratkotrajne epizode iz najmlađih dana, kada je važio kao jedan od ideologa nacionalnog bošnjaštva (poznati su Bašagićevi stihovi "Od Trebinja do Brodskijeh vrata, nije bilo Srba ni Hrvata", kojima se izražavala misao da je srpski i hrvatski nacionalni pokret došao izvana), Bašagić se u nacionalnom pogledu opredijelio kao Hrvat i u tome se smislu deklarisao do kraja života. Poznati su Bašagićevi stihovi iz pjesme "Čarobna kćeri":

Jer hrvatskoga jezika šum Može da goji Može da spoji Istok i zapad, pjesmu i um

(ove je stihove jedno vrijeme mostarski "Osvit" uzeo kao motto na svojoj naslovnoj strani). Za prvog svjetskog rata Bašagić je zastupao koncepciju o autonomiji Bosne ili njenom priključenju Hrvatskoj. Autor je i knjige kojoj je dao naslov "Znameniti Hrvati, Bošnjaci i Hercegovci u Turskoj carevini", izašle 1931. u izdanju Matice hrvatske, a svoj rječnik turcizama (koji je ostao u rukopisu) nazvao je "Turcizmi, arabizmi i perzizmi u hrvatskom jeziku" (prvobitno je bilo označeno "hrvatskosrpskom" jeziku, pa je ono "srpskom" brisao). ..................... http://www.hercegbosna.org/ostalo/musa.html

Musa Cazim Catic

SLOBODI

Raj nije bašta cvjetna, Ni napjev ptice male, Raj nije ljubav sretna, Ni dvori puni blaga - Oh, to su samo šale: Raj je - sloboda draga!

Kemal

Slobodo slatka i draga, najljepša edenska vilo, Kojoj na čelu vazda trepti sunca sjaj, Što srce čovjeku grije i ptici snaži krilo, Da zraka talasom pliva ko laki uzdisaj!

Ti čudotvorja si puna ko štaka kojom Kelim Na valu bučnog Nila krvav je stvarao plam, A ti si bijela ruka pod čijim cjelovom vrelim života znak je davo i tvrdi sinajski kam.

Kud tvoja kroči noga, tu miris-cvijeće cvati, U hladu tvojih krila vječit caruje dan; _ Bogalj i silni gavan ime ti zvijezdama zlati - I kada o tebi sanja, najslađi to mu je san.

Za te je, slobodo sveta, u termopilske klance Hrlio u krilo smrti spartanskog ponosa cvijet, Kadno je perzijski despot u teške okovo lance Snažne duhove pontske, htijući satrti svijet.

I slavni djedovi moji tako su ginuli za te, Na tvom braniku vazda prsa im bijahu zid; Ah, ti si grlila nekad moje čelik-Hrvate I svojom oštrila rukom mačeva njihovih brid.

Na ravnom Duvanjskom polju ti alem-krunu splete Našemu prvom kralju, oj zlatni sance moj! Najdraži to mi je listak povijesti nase svete, Jer tada Hrvat vitez u svom bijaše svoj.

Željezna njegova ruka bezbrojne vojske svlada, Pred njom je narode mnoge hvatao trepet i strah,- I gordi mletački lav je plačao harač nam tada, Prijestolju našem sjajnom ljubeći podnožja prah.

I naše plovljahu lađe pučinom Adrije plave, U mednoj hrvatskoj rijeci s njima se orio poj Hrabrih mornara nasih što ih je put bajne slave Vodio kroz strašnu buru lik arhanđeoski tvoj.

Ah, to je davno bilo! Stoljeća prođoše mnoga I tamnim prekriše plaštom tvojih nam stopa trag: Kad je med krvnom braćom prestala carevat sloga, Zlobni je Arapov unuk na rodni kucn'o nam prag.

I tada, slobodo zlatna, njegova prljava ruka Med nama iskopa tebi dubok i leden grob - I od tog kobnog časa do danas u moru muka Hrvatski narod je bio - tuđa sluga i rob.

I sada jedan ga dušman ognjenim bičem prži, Poput vampira pijuć znoj mu toplu i krv; Dušmanin drugi i sad mu viš glave handžar drži S osmijehom punim zlobe, spreman komadat strv.

Al zlatno doći će doba kad će hrvatske svijesti Na našem ognjištu opet zabuktat žarki plam - I ti ćeš s hrvatstva dragog teške okove stresti, A složna braća tebi zidat ce veleban hram.

Ah, ja ću možda tada u hladnom grobu biti Ali ću osjećat opet tvoj životvorni dah; Slobodo, tebi u slavu himnu će viti Na nebu duša moja i mrtvi pod zemljom prah!

Hrvatska smotra, 1908.

BOSNI

Ponosna je Bosna moj zavičaj mili, Tu je sunce žića granulo menika, Djedovi su moji za nju krvcu lili, Njojzi bit ću i ja čelenka i dika.

Povrh nje su vijenci prohujali burni, Mnogo nas je ljutih sapinjalo jada, Oblaci se i sad nad njom kupe tmurni, Ali Hrvat jošte bori se i nada.

O predrago ime! Hiljadu je ljeta, Što kraljevskim sjajem ponad Duvna sinu, Ali makar sudba zadesi nas kleta, Ti nam spase ponos, prava i starinu.

Dok svetinje ove Hrvat čuva svoje Nikada ga sila uništiti ne će — Čisto i presjajno — kao sunce što je — I njemu će sinut sunce stare sreće.

Moje mlado srce taj već časak sluti. Bez muke i znoja — znadem ne će doći. Zato treba radit i ne počinuti I kroz oštro trnje makar bilo proći.

Oj, premili rode! Tebe teško boli Što nevjeru s bijede ti pretrpje mnogu, Al ja baš te volim, što si bijedan toli I jer žićem cijelim tebi pomoć mogu.

Raditi ću za te i slobodu tvoju, U sreći ću tvojoj plaću tražit trudu, Uklanjat se ne ću ni muci ni znoju, Ma okupo njime tvoju svetu grudu.

Postojbino draga Mladena i Tvrtka! Hrvatstvo mi tvoje baštinstvo je sveto. Ah, neka je samrt i teška i gorka, Za spas tvoj i sreću — mog života eto!

Hrvatska svijest, Sarajevo, 1914. ...................... http://www.xs4all.nl/~eteia/kitabhana/Bashagich_Safvet_beg/index.html

....... Mahmud paša je kako bilježe turska vrela rodom Hrvat,6 a mi znamo već od prije, da Bošnjake stari turski povjesničari pribrajaju rodu Hrvata.

Na slijedećoj strani opet se osvrće pa veli:

"A pleme Hrvata, koje se nastanilo oko rijeke Bosne prozvalo se po toj rijeci. Ogledalo njihova značaja odrazuje se u veseloj im naravi. Po Bosni dobili su ime i došli na glas po tekućoj rijeci. Duša im je čista, a lik svijetao. Većinom su lijepa stasa i dobra srca. Njihova vanjština i nutarnjost uspravnosti (pravednosti), otvorena lica i kršni momci poznati su (na daleko) po pokrajinama radi ponositosti, a ozbiljni naučenjaci kao umni i promišljeni ljudi. Uzrok je to, da je Bog - neka je uzvišen i slavljen! - u osmanlijskom carstvu podigno vrijednost ovome slavnom narodu sa službom i dostojanstvom i čast njihove sreće uzvisio kao njihov visoki rast i velikodušnost, što se megju njima rijetko nalazi nasilnika. Oni pako, koji su došli do visokih položaja (u državi) većinom se odlikuju veledušjem, to jest: čašću i ponosom; malo ih je, koji su tjesnogrudni, zavidni i pohlepni. Neustrašivi su u ratu i na mejdanu, a u društvu i na veselju prijazni. Obično su prostodušni, dobroćudni i ljubezni. Osobito se odlikuje ovo preuzvišeno pleme vanrednom ljepotom i iznimnim uzrastom.

Bez sumnje Bošnjaci, koji se pribrajaju hrvatskom narodu, odlikuju se kao prosti vojnici, dobrotom i pobožnosti, kao age i sandžaci obrazovanošću i vrlinom, a kao veliki veziri u upravi su dobroćudni, ponosni i pravedni, da ih narodni prvaci hvale i odlični državnici slave."

Tijem riječima ne treba komentara; veliki turski historičar Aali7 (umro 1008.-1599.) govoreći o narodima, s kojima su Turci došli u dodir u poglavlju tumači, kome je rodu pripadao Mahmud paša i svi naši velikani u turskoj povjesnici. ...........

Dakle-dosta glupiranja oko zastarjelih tema. Nitko normalan ne misli oživljavati starčevićansku ideologiju, no prešućivati trivijalne stvari iz kojih ništa realno ne proizlazi za sadašnjost je kretenski. Maknite mi ovog tuljana s vrata. Mir Harven 21:40, 12 Nov 2004 (CET)

OK, dakle, posto vidim da do tebe nisu doprli moji argumenti, a vala ni Basagicevi stihovi koji za Srbe i Hrvate kaze da su stranci, vidim da nisi procitao moj komentar kada sam napisao

(kao sto je misljenje i Bosnjackih historicara) razlog zbog kojeg su se Bosnjaci izjasnjavali kao

Srbi i Hrvat.

Razlog je bilo stanje u kojem se nalazio Bosnjacki narod razbijen izmedju Srba i Hrvata, a plivao je medju ajkulama (metafora za "bratsku ljubav", kako kaze Ljubic) i nije se mogao emanciprati ukoliko se nije priklonio jednoj od struja,

o kojem takodjer Basagic pise (mogu citirati ako zelis, pjesmu "Sta je Bosnjak"), ili ako zelis mogu citirati stavove historicara, ali posto vidim da ovim copy-paste zagadjivanjem pokusavas da pobjegnes od odgovora koje ti stalno postavljam ponovo cu postaviti pitanje i od tebe ocekujem bar toliko pristojnosti da odgovorios:

+++++++++++++++++++++++++++++++++++

Ovo gore je totalna fantazija. Riječ je inteligenciji, a ne narodu. Riječ je Bašagiću, predsjedniku Bosanskog sabora i viskom ugledniku koji nije "plivao između ajkula" (idiotska ideja), nego se osjećao Hrvatom. Riječ je o zastupnicima JMO u 1920-ima koji su se golemom većinom izjasnili kao Hrvati, dok se šef stranke, Spaho, NIJE nikako izjasnio. Da je izjašnjavanje ovako-onako bilo POD MORAŠ, i oni bi se "izjasnio". Kako se on NIJE izjasnio, mirne duše su mogli i njegovi suradnici i politički sljedbenici. Drugo. Ova priča zapravo vrijeđamoralni integritet Bašagića (Ćatića, Dizdara, Alića, Mulabdića, Durakovića, Mešića,..)- jer implicira da se radi o ljigavim oportunistima- što oni svakako nisu bili. Ova "obrana" je ništa do teška uvrjeda tih ljudi. No, možda je to i razumljivo od tipova za koje moralni integritet nije bogzna što, i koji su otkrili da nisu Jugoslaveni jučer ili prekjučer.

http://www.hkz.hr/1945.htm

Iako se ne slažem s političkim implikacijama gornjeg članka- valjda su se i "turci-hrvati" u 17. stoljeću bojali, jer su plivali "između ajkula". R, b'dale...Mir Harven 10:46, 13 Nov 2004 (CET)

Ova prica nista ne implicira, osim onog sto sam vec rekao. Spominjes Spahu. Odlican primjer.

Mehmed Spaho je platio glavom tako sto su ga otrovali u Beogradu (eto o kakvom se plivanju medju ajkulama radilo).

1. nema potvrde da je Spaho otrovan.

2. ako i jest- dugo im je trebalo. Ova "izjašnjavanja" su iz 1920, a Spaho je umro, koliko znam oko 1937 ili sl. Dakle-ubili čovjeka jer se nije htio "opredijeliti", ali s preko 15 godina zakašnjenja. Pa-baš nis brzi na obaraču. Mir Harven 15:18, 14 Nov 2004 (CET)

O trovanju je govorio Mehmed Spaho unuk koji je dosao do te informacije.

Ubijen je zato sto je stao na put politici Cvetkovi-Macek, samo opredjeljivanje je samo mali segment Spahine borbe! A Spaho se zalagao za autonomiju Bosne. Ali ajkule ne prastaju ocigledno, borbu za BiH.Emir Arven 14:00, 15 Nov 2004 (CET)

Pričam ti priču. Osim toga-ovo je skretanje s teme. Tema je bila je li Bašagić bio Hrvat ili nekakvo glumatalo koje je to fingiralo zbog straha od "hrvatskih ajkula". Onda je bizon naveo priču o "ajkulašenju". Pa je ispalo da Spaho nije pojeden od ajkula, iako se nije izjašnjavao. Onda pak da je možda ubijen (rekla-kazala), ali uz kojih 15-20 godina "neopredijeljivanja". Zaključak: svo naklapanje ovog jadnika o Spahi, "ajkulama" i "opredjeljivanju" nema veze s Bašagićem i njegovom nacionalnom sviješću. Mir Harven 15:56, 15 Nov 2004 (CET)

Uglavnom ti si opet izbjegao pitanje kakve to veze ima s Alijom Isakovicem.Emir Arven 13:06, 14 Nov 2004 (CET)

Jel' ti rečeno prije- a ? Mir Harven 15:56, 15 Nov 2004 (CET)

A što ja imam izbjegavati ? Što "kakve veze ima s Isakovićem" ? Ako se misli na Bašagića- ima, jer je Bašagić bio spiritus movens duhovnog preoporoda ondašnjih BH Muslimana (kasnije Bošnjaka), kao što je to bio Isaković na koncu 20. st. Praktički identična društveno-prosvjetna i narodno-preobrazbena uloga. Mir Harven 15:18, 14 Nov 2004 (CET)

Pa tu sam te cekao pasha moj solidni! Akademik Sidran takodjer treba da udje u ovu komparaciju jer je i on spiritus movens duhovnog preporoda Bosnjaka danas (pored jos hejbet Bosnjaka, ako cemo se baviti poredjenjima prema tvom nahodjenju).

Sidran nije vođa nikakvog "duhovnog preporoda". Taj čovjek je dosta dobar pisac, kavansko-ciganskog šlifa, uz posrbicu Kusturicu, i to je sve. No, ovdje nije tema njegova skromna književna nadarenost. Tema je da on nije imao nikakve veze s bošnjačkim nacionalnim identitetom, niti je sudjelovao na bilo koji način u prosvjetnom, jezičnom ili nacionalnom profiliranju BH Muslimana. U tom su sudjelovali Isaković, Tunjo Filipović, Mahmutćehajić, Zulfikarpašić,...dok od Sidrana ni s. Mir Harven 15:56, 15 Nov 2004 (CET)

Ali ono sto je kljucno, ako je tako kao sto kaze, onda se komotno sljedeca recenica, moze brisati, jer nema veze s temom ni s idejom, osim sa tvojim stavom, koje je slicno tvom stavu o tribunalu, bosnjacima itd...:

Osim jasne razlike u nacionalnom pogledu (Bašagić je bošnjaštvo gledao kao uklopljeno u hrvatstvo, dok Isaković bijaše jedan od otaca suvremene bošnjačke nacionalne samosvijesti),

Emir Arven 14:00, 15 Nov 2004 (CET)

Nikakve jasne razlike nema, izmedju Basagica i Isakovica!!! Basagic je jasan kao dan. Onu pjesmu je uputio Bosnjaku (pored jos nekoliko "sta je bosnjak" itd.).

Asim je dobro sredio stvari, da se više ne natežem s ovim tuljanom. Mir Harven 15:56, 15 Nov 2004 (CET)

S druge strane ja sam ascare Bosnjak, i slusam sta mi je Basagic porucio.

Ma ti si gulanfer. Mir Harven 15:56, 15 Nov 2004 (CET)

Evo ti jedan prijateljski savjet. Ne mislim da te vrijedjam zaista, ali ti savjetujem da potrazis pomoc. Postoje mnogi jako dobri neuropsihijatri. Rastereti se. Olaksaj dusu. Mozda si imao problema u djetinjstvu ili je rat uticao na tebe destruktivno, pa si opsjednut Antom Pavelic-ideologijom. Pazi, ljudi u tvojim godinama igraju saha, smiju se, slazu domine. Dok zato vrijeme ti govoris o Basagicu, kako je bio Hrvat. Covjece, Basagice je Hrvate smatrao strancima, i to je vise puta rekao. A iskreno boli me ona stvar za vas Hrvata. Nit Vas volimo, nit vas mrzimo, ali okanite nas se, sviju ti! Emir Arven 11:51, 16 Nov 2004 (CET)

A u jednom se stihu kaze:

"i sada se kroza svoje hire oba stranca (srbi i hrvati) ko u svome sire,...

oba su nas gosta saletila da nam uzmu najsvjetilie blago nase ime (bosnjacko) ponosno i blago"'

Što je ovo ? Rat poezije ? Hoćeš 100 citata i izjava te ekipe ? Čovjek jasno i glasno kaže da je Hrvat (što je za ovu priču ne previše važno), a ti mu, tikvane, osporavaš da bude što hoće ? Pa koji si ti faktor da možeš osporavati bilo komu izrijekom navedenu nacionalnu pripadnost ? Jeez, koja drskost i mentalna propalost. Mir Harven 15:56, 15 Nov 2004 (CET)

Ovaj stih je aktuelan i na tvome slucaju. Ti si stranac koji kroz svoj hir pokusavas da pises historiju kroz tudjmanovu i bobanovu perspektivu. I sto kaze Basagic, oba su nas gosta saletila da nam uzmu ime.

Bwahahhahah...a tko je tu domaći, a ? I, kako se to "uzima ime" ? To me podsjeća na Srbe i njihovu "krađu jezika". Mir Harven 15:56, 15 Nov 2004 (CET)

Ti se opet ponasas kao poglavica Bik Koji Sjedi za Racunalom!!!!MuhahahaEmir Arven 11:51, 16 Nov 2004 (CET)

To si demonstrirao u clanku o bosanskom jeziku, kada si tvrdio kako su svi banovi bila katolici (laz)

Svi su banovi bili katolici. Jedan ili dva koji bijahu krstjani vratili su se u katoličku vjeru. Mir Harven 15:56, 15 Nov 2004 (CET)

Evo dobra ti je komparacija Ban Kulin i Bosnjaci koji su se izjasnjavali kao Hrvati jer plivahu medju ajkulama-ubicama Srbo-Hrvatim.

1203. na Bilinom polju Ban Kulin je zafrkao Papu tako sto je potpisao dokument da se odrice bogumilske vjere, a u stvarnosti nastavio je podrzavati bogumilstvo jace nego ranije. Na taj nacin je izbjegao Krstaski rat. Vi samo znate silom razgovarati.Emir Arven 11:51, 16 Nov 2004 (CET)

te kako Bosnjani nemaju veze sa Bosnjacima nego su nastali od dolaska turaka...Blaa (laz) Emir Arven 14:00, 15 Nov 2004 (CET)

Sami sadašnji Bošnjaci sebe su zvali Turcima. Pa Muslimanima. Sada je bošnjaštvo. Nadam se da je ovo konačno. Evo g. Hadžijahića, pa uči povijest nacionalnog buđenja-muflonu: http://www.hercegbosna.org/ostalo/hrvati_i_muslimani.html Mir Harven 15:56, 15 Nov 2004 (CET)

Kakve ovo veze ima sa Alijom Isakovicem? To nije cinjenica, jer postoje duboko suprotstavljena misljenja. Ti si uveo Basagica u clanak o A.Isakovicu, kao "nehoticnu primjedbu", i zatim se u zagradio naveo sporni dio.

Dakle, radi se o tvojoj komparaciji, tvome misljenju, a sam si se deklarisao za sta se zalzes,

stoga da ne bi dalje raspravljali na copy-paste nacin, prvo odgovori na ovo pitanje.

Kakve to veze ima sa temom. Jer se poredjenja mogu prosiriti ne samo na Basagica, nego i na sve ostale bosnjacke knjizevnike itd.Emir Arven 22:08, 12 Nov 2004 (CET)