Razgovor:Filologija i lingvistika

Sadržaj stranice nije podržan na drugim jezicima.
S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Hmmm...može i ovako, no ja sam mislio po kronologiji (više-manje). No, svejedno. Ako nema kronološki jasno odijeljenih razdoblja, može i abecedno. Mir Harven 13:05, 24 Oct 2004 (CEST)

Ja mislim da je tako lakse trazenje poznatih osoba. Kronologija je moguca, ali bi se morao napisati neki drugi clanak o situaciji tog vremena.

Mattan 13:14

Jah, bolje je po abecedi. Mir Harven 17:00, 24 Oct 2004 (CEST)
Mislim da bi ovaj čalak trebao da ponudi generalnu definiciju filologije i lingvistike, kratak historijski razvoj, par imena koja su definisala polje, i slične interesantnosti. Imena pojedinačnih filologa i lingvista ne bi trebala biti na ovom članku nego u kategoriji na respektivnim člancima pojedinaca. Npr. članak o Senahidu Haliloviću trebao bi sadržati: [[Category:Filolozi i Lingvisti|Halilović, Senahid]]. To bi automatski poredalo sve filologe i lingviste (koji sadrže taj tekst u članku) po abecedi. Članak na kojem bi bili poredani bi bio [[Category:Filolozi_i_lingvisti]]. Slično tome trebaju biti kategorisani gradovi BiH (po abecedi) i sve ostale kategorije koje zahtjevaju abecednu kategorizaciju. Npr. lista suvremenih umjetnika na en. Wikipediji E.B. 20:06, 24 Oct 2004 (CEST)
Znam ja sve to, no to je preopsežan posao i ne baš zahvalan. Može se govoriti o začetcima (Uskufi), kada nije bilo ni filologije u pravom smislu, ali to staviti kao leksikografiju koja slijedi arapsko-perzijske uzore, pa po svom habitusu ispada iz okvira uobičajenih kategorizacija (kao, npr. indijski gramatičar Panini). A onda o početku filologije, pa historijsko-komparativnoj, pa dijelovima moderne lingvistike-od fonetike do pragmatike-, pa o raznim školama (mladogramatičari, strukturalisti,...), o pojedinim disciplinama kao dijalektologija, tekstologija, kognitivna lingvistika,...Nema puno smisla trošiti vrijeme na generalna objašnjenja jer to spada po lingvistiku kao takvu, a u slučaju BH sve se svodi na 2-3 stvari: leksikografija (rječnici), dijalektologija (Peco), i sociolongvistika u vidu standardologije (Halilović itd). I to je sve. Što da čovjek piše o transformacijskoj gramatici, psiholingvistici, neurolingvistici,...kad to nije relevantno za ovaj dio. Mir Harven 20:48, 24 Oct 2004 (CEST)