Razgovor:Slobodan M. Kovačević

Pisem clanak o Slobodanu. M Kovacevicu koji je korisnik Toni predlozen ze brisanje. Ukoliko je problem u vezi sa bosanskim jezikom sve greske bice ispravljene. Radi se o covjeku koji je rodjen u Sarajevu i pored mnogih muzicara kao sto je i Slobodan Bodo Kovacevic dao je veliki doprinos bosanskoj i muzickoj sceni ostalih ex-YU zemalja. Molila bi za pomoc u vezi eventualnih korekcija, clanak je autentican i nije preuzet ni sa jedne web stranice. Ovo je pocetna verzija kojoj je potrebna dorad s obzirom da ovaj covjek iz sebe ima mnogo rada, nagrada i albuma. Svaka sugestija je dobrodosla. Hvala!!!!

Članak je premješten i može se ovdje preraditi i vratiti na svoje mjesto --Toni 12:57, 25 januar 2012 (CET)

Premješteno sa članka

Muzika i slikarstvo su njegove zivotne odrednice. Studirao je slikarsrtvo na Likovnoj Akademiji u Sarajevu, a muziku u Splitu. Svoje muzicko stvaralastvo pocinje u Sarajevu sa grupom "Lutalice" (instrumentalna muzika "taj dan doci mora" "dr preporod" itd), zatim u "Indeksima" i grupi "Pro arte" , u to vrijeme najpopularnijem bendu u ex Yu. U Pro artama stvarao je sa Djordjem Novkovicem, Vladimirom Savcicem- Cobijem, Vladimirom Borovcaninom, Mladenom Drljacnom i mnogim drugim muzicarima koji su participirali u tom sastavu. Za Pro arte je napisao mnoga djela od kojih su najpoznatija "Cokolino" , "Karolina" idr koje su prvedene i izdate u mnogim zemljama sirom Evrope i Svijeta. Sa Pro artama nastupao je u Americi( New York, Chicago, Las Vegas,New Jersey), u Kanadi ( Totronto, Hamilton), u Evropi ( Njemacka, Francuska, Svajcarska) i u evropskom dijelu SSSR-a.

Kao osnivac grupe "More" iz Splita, koja datira od 1973-1986, ostvaruje najznacajnija djela u svom muzickom opusu kao sto su "More, More", "On je moj bol", "Horizont", "Ja cu plakat sama" , "Gdje god da podjes", " Sami sebi mi smo krivi", "Hajde da se mazimo" itd. [1] [2] [3] [4] U grupi More zajedno sa njim djelovali su izmedju ostalih i Meri Cetinic, Oliver Dragojevic, Doris Dragovic, Tedi Spalato, Jasmin Stavros, Remi Kazinotti, Josko Banov, Zvonimir Boldin, Zlatko Brodaric, Bojan Beladovic, Mladen Baucic, Josko Guinovic,Mladen Magud, Vjekoslav Benzon,Marija- Mare Kuzmic.

Kultne pjesme "More" i "Konaoba" postale su evergrin i kontinuirano su prisutne poslednjuh trideset godina. Ove pjesme dozivjele su preko 50 reizdanja I obrada kako u Hrvatskoj tako i na ex Yu prostorima, Evropi i svijetu. Poslednje reizdanje albuma “More” objavila je izdavacka kuca ” Croatia Records” 2011 god. [5]

Svoje stvaralastvo nastavio je u Crnoj Gori 1992 god, kada je pobijedio na Medjunarodnom muzickom festival “Pjesma mediterana” u Budvi, sa pjesmom ” Montenegro”. [6] Pjesma “ Montenegro” postaje pokretac I svetionik svih demokratskih procesa u Crnoj Gori. Na istom festival nastupa sa pjesmama “Pjesma mira” I “ Ovdje je moj dom”, a sa pjesmama “Samo ti” osvaja prvo mjesto. [7] [8] Pjesma “Crna Goro kaplja vode “ dobija prvu nagradu na Medjunarodnom Festivalu u Varese-u (Italija). Koja je kao I pjesma “Montenegro” bila pokretac svih demokratskih procesa u Crnoj Gori. Pjesma “Vjecna da si” bila je oficijelni muzicki pratilac referendumskog procesa 2006 god I u muzickom smislu krunisala taj istorijski dogadjaj.[9] Svih ovih godina paralelno sa muzickim stvaralastvom odvija se I likovno stavralastvo sto je rezultiralo prvom samostalnom izlozbom u organizaciji Centra za savremenu umjetnost Crne Gore u galeriji “Centar” 2008 god pod nazivom “ Put do sopstvene duse”. Projekat na kome sada radi pod nazivom ”Omnia vinsit amor” najavio je kao projekat ima za cilj da putem pjesme i uz podršku eminentnih imena iz svijeta muzike povezuje i gradi, zida mostove prijateljstva, tolerancije, razumijevanja, ljubavi - kako u ličnoj ravni, tako i u ravni naše domovine. [10]