Razgovor s korisnikom:Bugoslav/Tavan 1

Zamolio bih te da ovakve izmjene postaviš na razgovor stranice. U kojem si pravopisu pogledao? --Amir pitaj 09:41, 23 maj 2009 (CEST)

PS:Pogledaj ovdje, tačka 11. --Amir pitaj 09:43, 23 maj 2009 (CEST)

Na koje razgovor stranice, članka, razgovora sa korisnikom. Pogledao sam na istom mjestu gdje i ti. Pravopis_bosanskoga_jezika#Zarez piše Pokloniću tebi, a ne Igoru. Glagol htjeti u futuru prvom ide

1. Ja : hoću ili ću
2. Ti : hoćeš ili ćeš
3. On/Ona/Ono : hoće ili će
4. Mi : hoćemo ili ćemo
5. Vi : hoćete ili ćete
6. Oni : hoće ili će

Šta je onda problem?

Bugoslav 01:01, 24 maj 2009 (CEST)

PS Ja nigje ne vidim tačku 11. -- Bugoslav 01:02, 24 maj 2009 (CEST)

Ovo je zadnje upozorenje. Kada sljedeći put vandalizirate stranicu, kao što ste uradili na članku „Hej Slaveni“, bit će vam zabranjeno uređivati Wikipediju. Amir pitaj 01:19, 24 maj 2009 (CEST)

Nadam se da vidiš ovo upozorenje. --Amir pitaj 01:19, 24 maj 2009 (CEST)

11. Upotreba velikog slova također se ograničava samo na prvi član u nazivu svih nepostojećih (bivših) upravnih tvorevina, osim ako su drugi članovi imena koja se pišu velikim slovom: Bosanski ejalet, Bosanski pašaluk, Osmansko carstvo (Otomanska imperija, Tursko carstvo), Banovina Hrvatska, Dubrovačka republika, Socijalističa federativna republika Jugoslavija; Imotski kadiluk, Savska banovina.

Izuzetno se velikim početnim slovom (budući da su naporedne, ravnopravne jedinice) pišu oba člana polusloženice Austro-Ugarska (ali: Austro-Ugarsko carstvo, Habsburška monarhija).

Osim toga stihovi započinju velikm slovom, a kao treće sam tekst je na srpsko-hrvatskom. --Amir pitaj 01:22, 24 maj 2009 (CEST)

Izgleda da smo počeli na krivu nogu (tako to kažu Englezi), no dobro.

Prvo i osnovno, nemože se smatrati vandaliziranjem ukoliko se zapravo radi o nesaglasnosti. Ti misliš jedno, ja drugo.

Prihvatam, ti misliš da treba da piše Socijalistička federativna republika Jugoslavija, OK.

Za tekst himne ne piše da je na srpsko-hrvatskom (srpskom ili hrvatskom, ili koja druga kombinacija), kako je ovdje bosanski jezik glavni ključ po kojem se sadržaj uvrštava trebalo bi onda imati i verziju na bosanskome jeziku. To je sve šta sam ja želio da uradim.

Nije lijepo ovako dijeliti packe ko da smo u maloj školi, ja sebe ne smatram za vandala.

E sad, stihovi kažeš, ti is uradio kao da su samo strofe s početnim velikim slovom, umjesto stihovi kako sam tvrdiš (stihovi počinju velikim slovom). Svaka strofa (kitica) ima u sebi stihove, dakle sve treba da počinje velikim slovom.

Nadam se da ćeš mi odgovoriti ubrzo, a ja ću dodati tekst na bosanskom jeziku pored srpskog ili hrvatskog teksta.

Ok!

:) -- Bugoslav 01:42, 24 maj 2009 (CEST)

Ne nego članak nećeš dirati dok ne postaviš svoje prijedloge na stranici za razgovor članka kao što sam ti rekao. Tek kad se drugi korisnici izjasne, tekst će biti promijenjen. Poz. --Amir pitaj 01:47, 24 maj 2009 (CEST)

Ma je li to moguće? Gdje je pretpostavljanje dobre vjere u korisnike. Ja nisam imao ni zrno namjere dirati u ono šta si ti odlučio da bude u članku. Samo sam htio nadopuniti sa bosanskim jezikom (i to samo sa bosanskim jezikom). Plus činjenica da si ti u drugoj strofi zaboravio veliko početno slovo Ž u Živi, živi duh slavenski.

Otkada se dodavanje u članak može uzeti za zlo? Čemu ove naredbe i zahtjevi za prijedlozima na stranici za razgovor? Da li je članak vandaliziran ili nedovoljno jasan po pitanju jezika kojim je pisan tekst bivše himne (u tom istom članku). Treniramo strogoću. Dobro. Neću dirati ništa, ali da znaš - to što radiš nije nimalo kolegijalno, već nasilnički.

Bugoslav 01:58, 24 maj 2009 (CEST)

Napravio si tri puta istu izmjenu iako su vraćene. Postavio sam ti pitanje na koji se pravopis pozivaš, nisi odgovorio. Dao sam ti uputu da svoj prijedlog postaviš na razgovor stranice, nisi uradio. Normalno se tekstovi ne postavljaju na stranice članaka nego na Wikizvor. Pošto se radi o himni jedne države, on je ovdje u izvornom kontekstu. Kako ga svi razumijemo, nema potrebe za prevod na bosanski ako je u izvornom obliku prihvatljiv. --Amir pitaj 02:07, 24 maj 2009 (CEST)

Iskreno da ti kažem, nije lijepo to šta radiš. Korisnik:Toni je bez iole razgovora povratio na stanje prije mog uratka. Lijepo sam ti i odgovorio, na istom mjestu gdje je tačka 11, je i rečenica iz koje se vidi da se kaže živjeće a ne živjet će.

Istina, tekstovi se postavljaju na wikizvor, ali kao šta sam ovdje Razgovor:Hej Slaveni obrazložio postoji potreba za bosanskim tekstom, kao i jasnim navodom da je ono drugo srpsko-hrvatski. Bez obzira šta svi razumijemo bosanski, crnogorski, hrvatski, srpski, i možda još koji jezik, pogrešno je stanovište da netreba bosanski tekst bivše himne bivše SFRJ.

Molio bi tvoje mišljenje na Razgovor:Hej Slaveni.

Hvala!

Bugoslav 02:15, 24 maj 2009 (CEST)

Ja još uvijek ne vidim neki razlog za izmjenu. Tekst sa Riječ naših djedova nisam još nikad čuo. Svoje mišljenje sam postavio na razgovoru. Poz i nemoj mi zamjeriti ako se posvetim važnijim stvcarima. --Amir pitaj 20:18, 24 maj 2009 (CEST)

Kako nisam upravnik, nisam ni na spisku. Osim toga na ovoj Wikipediji vrijedi koncensus. Kako su se i drugi korisnici izjasnili protiv, izmjene su odbačene. Iako pretpostavljam tvoju dobru namjeru, zamolio bih te da se pokoriš mišljenju zajednice. A ako moje ime tražiš na nekim spiskovima, onda ih traži na ispravnim: Wikipedia:Administratori. Upravnikom se u bosanskom jeziku smatra birokrata. --Amir pitaj 10:38, 25 maj 2009 (CEST)

trenutno -> trenutačno

Ovo je wikipedija na bosanskom jeziku. Do you understand that? ili moram pisati na engleskom. Kad ćete već jednom prihvatiti tu činjenicu? Mi smo veoma razumni i strpljivi kad su u pitanju početnici na wikipediji, kojim treba uputa, pomoć i sl. Ali ovakvo Vaše ponašanje, kojim tvrdoglavo idete protiv pravila, može vrlo lahko dovesti do Vašeg blokiranja. Ovo nije prijetnja, samo upozorenje i dobronamjerna kritika. Molio bih Vas da dobro proučite pravila i pravopis bosanskog jezika, uz malo dobre volje i želje, voljni smo pomoći, ali bez ovakvih tvrdoglavih izmjena i postupaka.--CER@ (ask) 07:56, 29 juli 2009 (CEST)

O kakvom to ponašanju govoriš. Naravno da je riječ trenutačno također dio bosanskoga jezika. Kao i dugi genitiv. Druga je stvar što to tvome uhu izgleda da ne paše. Ma kakvo skretanje sa puta, sa puta bosanskog jezika ne skrećem, nego ti insistiraš da riječ trenutačni nije bosanska. Jest, bosanska je to riječ koja označuje sasvim drugo (ali slično) značenje kao i riječ trenutni. Trenutna je eksplozija bombe, ili trenutak rođenja djeteta (u toliko i toliko sati). Trenutačno je kad se govori o događaju koji se odvija neko vrijeme, kao što je mandat visokog predstavnika, pa se kaže trenutačni visoki predstavnik (a ne trenutni visoki predstavnik). Imaš li ti ikakve dokaze koji govore protiv ovih značenja? Ili samo insistiraš. -- Bugoslav 22:32, 29 juli 2009 (CEST)

Dugi genitiv (kako ga vi zovete) je više karakteristika pjesničkog (umjetničkog) izraza, što treba izbjegavati kod pisanja članaka (jedno od pravila). Što se tiče riječi trenutačno, možete li vi dokazati da se ta riječ igdje koristi u bosanskom jeziku? Nemojte brkati zakonske i ustavne slobode korištenja bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika na području Bosne i Hercegovine (tako da u Bosni danas možete čuti sve 3 varijante), nego pružite dokaze da je ta riječ bosanska a ne hrvatska. (opet napominjem: kad kažem bosanska ne mislim na državu Bosnu nego na bosanski jezik, a kad kažem hrvatska ne mislim na RH nego na hrvatski jezik, koji je, opet napominjem, jedan od 3 ravnopravna jezika u Bosni).--CER@ (ask) 07:14, 31 juli 2009 (CEST)

Oj, svijetla majska zoro...

Vratio sam tvoje izmjene. Ako te interesuje procitaj: Dr Danilo Radojević: "Sekula Drljević i Savić Marković Štedimlija - istine i zablude". Zamolio bih te da kao izvore ne koristis sumnive reference. Osim toga, izravno pitanje: Sta mislis postici svojim provokacijama? Svi smo strpljivi, svi do sad pretpostavljali dobru namjeru, ali se polako strpljenje gubi! --Amir pitaj 23:53, 30 juli 2009 (CEST)

O kakvim ti to provokacijama govoriš? Lijepo te molim da ne pretpostavljaš o mojem uređivanju na način na koji to radi CERminator. CERminator iz nekoga razloga misli da ja ne koristim dovoljno dobar bosanski jezik te se uhvatio riječi trenutačni, kao da ta riječ ne pripada korpusu bosanskome. Jest, ta riječ može biti čudna onome tko vidi trenutačni i zaključuje pogrešno da to pripada srpskome jeziku. Nakon što sam mu lijepo objasnio nastavio je sa svojim presumpcijama kao da sam ja neki protivnik bosanskoga jezika.

Što se tiče himne Crne Gore ono što trenutačno stoji u članku nije točno. Ja sam dodao sadržaje sa referencom. Defamacija Sekule Drljevića i Savića Markovića Štedimlije pripada u članke o tim osobama a ne u članak o himni Crne Gore. Također moram da naglasim da si vratio članak u stanje u kome nema ijedna referenca, što znači deterioracija članka je preči posao.

Bugoslav 23:35, 1 august 2009 (CEST)

Dok ne odgovoriš na gore postavljeno pitanje, zamolio bih te da ne uređuješ članke kojim je tema Balkan, bivša Jugoslavija i sve vezano za nju ili za države nasljednice. Osim toga, ili ćeš poštovati što ti jedan od administratora kaže, ili ćeš morati tražiti Wikipediju na nekom drugom jeziku koja ti više odgovara. Sve izmjene koje u daljnjem napraviš u gore navedenim temama se od sad smatraju vandalizmom i bićeš trajno blokiran. Nadam se da smo se razumijeli. --Amir pitaj 23:50, 1 august 2009 (CEST)

Na koje to gore postavljeno pitanje. Da li sam čitao neku knjigu? Članak o himni Crne Gore je jedna velika provokacija. Moj korisnički profil je globalan, tako da mi je savršeno jasno da je ovdje riječ o diskriminatornom postupku kome je osnova uhođenje (gdje imam više uradaka, ovdje ili drugdje).

Molim lijepo da mi se pitanje postavi ponovo.

Bugoslav 02:16, 3 august 2009 (CEST)

A ko je ovdje uopće spomenuo srpski jezik? Kakve veze ima riječ trenutačno sa srpskim jezikom? Po stilu Vašeg pisanja se vidi da korisite (pardon: rabite kako se to kod Vas kaže) leksiku hrvatskog (pardon: Vi radije rabite hrvatskoga što, ponavljam, nije karakteristika bosanskog jezika). Nadalje, riječ točno također nije bosanska. Ne kažem da ste protivnik bosanskog jezika, ali ste igorant, a to haman isto kao i protivnik. Pozdrav CERminator--85.92.234.133 09:53, 2 august 2009 (CEST)

Pitanje ponovo: šta misliš postići svojim provokacijama? --Amir pitaj 21:19, 3 august 2009 (CEST)

Iz aviona je vidljivo da članak o himni Crne Gore ne zadovoljava faktografiju, ne navodi reference i td. Kada sam to primijetio dobivam po kazni zabranu rada na "tema(ma) Balkan, bivša Jugoslavija i sve vezano za nju ili za države nasljednice". Ja nikoga ne provociram. Kad je CERminator insistirao na riječi trenutni umjesto riječi trenutačni, jesam li se ja suprotstavljao njemu (revertao članak na prijašnju verziju i slično) ili sam ga samo upozorio na činjenicu da je i trenutačni riječ koja pripada korpusu bosanskog jezika.

Ti kažeš da si mi postavio pitanje, nažalost pitanje nije postavljeno nego konstatacija da sam ja kao neki problematični korisnik koji koristi sumnjive izvore, a te iste izvore koristi Jovan B. Markuš, bivši gradonačelnik Cetinja u svojoj brošuri koja navodi iste izvore.

Ovdje se izgleda uopšte ne primijenjuje načelo pretpostavljanja dobre namjere, što je jedno od temeljnih načela wikipedije, također postoji i načelo o navođenju izvora.

Molim da se ukine po tebi izrečena de facto zabrana rada na ovoj wikipediji kako bih mogao nastaviti uređivati članak o himni Crne Gore i drugim temama koje me interesuju.

Bugoslav 01:01, 8 august 2009 (CEST)

Vec si prije upozoren da prije izmjena na osjetljivim stranicama (kao sto su stranice o drzavama proizaslim iz sastava Jugoslavije i temama vezanim za iste), istu predlozis na stranici za razgovor. Osim toga, na Wikipediji na bosanskom jeziku postoji puno dogovora izmedju admina i korisnika (posto nas nema puno) i vrlo blisko saradjujemo. Svi novi saradnici se polako implementiraju u zajednicu i vrlo lako putem pitanja ili upozorenja upoznaju stavove vec integrisane zajednice. Pokusaj otici na englesku, njemacku, pa i hrvatsku Wiki i bez obzira na zajednicu pocni mijenjati clanke. Wikipedija je enciklopedija i bazira se na izvorima. Jednostrani izvori su uvijek problematicni. Na Wikipediji na bosanskom jeziku prednost uvijek imaju izvori van balkanske regije. Ako takvi izvori ne postoje, i ako je jedini izvor sa naseg podrucja i osporen, onda je njegova upotreba nepozeljna. Sto se tice rijeci i sinonima, puno hrvatskih i bosanskih rijeci su sinonimi. Mi se oslanjamo na pravopis bosanskog jezika a ne na jezicne varijante sa podrucja Bosne i Hercegovine. Isto ti je vec i Cerminator rekao. U sljedecem vazi da Wikipedija nije demokratija. Ako ti neko od nas admina nesto kaze, a tebi su kako izgleda potrebna dva, onda bi ih trebao poslusati ili bar pitati za objasnjenje prije ponovne izmjene s tvoje strane (ovdje opet vazi: pri osjetljivim temama, uvijek prvo stranica za razgovor clanka prije radikalnih izmjena). I pored toga sto Wikipedija nije demokratija, najveci dio problema, pa cak i jezicne, rijesavamo koncenzusom. Nisi neki novi saradnik pa da me ne razumijes, zato te molim da sam sebi ne pravis neka neprijateljstva takvim provokacijama. Zakljucno: kao izvore koristi strane izvore, sa bilo koje strane osporeni izvori se ne postavljaju, koristi iskljucivo bosanski pravopis, ako nisi siguran pogledaj na drugim clancima ili pitaj, vece izmjene osjetljivih clanaka uvijek prvo predlozi na stranici za razgovor i kad ti neki od admina nesto kaze, poslusaj ga. Sto se tice pretpostavljanja dobre namjere: da je ne pretpostavljamo, vec bi poslije Hej Slaveni bio blokiran. Pozdrav --Amir pitaj 23:31, 9 august 2009 (CEST)

Iza rimskih brojeva nema tačke. Poz --Amir pitaj 22:35, 24 septembar 2009 (CEST)

U redu, ja sam mislio da iza rednih brojeva ide tačka bez obzira kojim su sistemom brojaka pisani. -- Bugoslav 22:42, 24 septembar 2009 (CEST)

Red

Ova ti je bila dobra :). Sto se tice razgovora citao sam, meni je jedino sporan datum. Sto se tice nastanka grba, to mozes izmjeniti. Moja teorija: ako je na ugarskom grbu bio naveden grb bosne prije 1889, onda je morao i prije toga vaziti jer ne bi bio unutar carskog. Nemam vremena da idem u biblioteku jer sam na odmoru :). Kad odem, javicu ti se. Stoji vec godinu pa nije tako zurno. Pozdrav. --WizardOfOz 19:38, 29 decembar 2009 (CET)

Grb Bosne i Hercegovine (kao carske i kraljevske teritorije) došao je na grb ugarskog dijela Austrougarske monarhije 1915. (po Ströhlu) a biće puno vjerovatnije 1910. (u vrijeme donošenja Statuta za pokrajinu).

Grb Bosne i Hercegovine napravljen je 1889. prema nekim ugarskim šablonama grbova koje je udijelio ugarski kralj. Grb Bosne i Hercegovine iz 1889. se nalazio od 1915. (vjerovatnije od 1910. i Statuta) unutar i grba ugarskog dijela Austrougarske monarhije, i unutar grba austrijskog dijela Austrougarske monarhije. Datum je nesporan, kao i faktično stanje da je Kállay naredio svojim dekretom upotrebu grba od 1889. godine, prije toga grb nije bio u upotrebi, to možeš potvrditi i bez biblioteke kod Knorrepoes (dr. Ralf Hartemink) iz Holandije. -- Bugoslav 19:49, 29 decembar 2009 (CET)

Onda ostavi podnaslov kao a-u epohu, a dodaj od kad do kad je koristen u tekstu. Ako nadjem nesto drugo mogu uvijek vratiti. --WizardOfOz 19:54, 29 decembar 2009 (CET)

Ja, ali u podnaslovu netačno stoji Grb Bosne i Hercegovine od 1878. do 1918. godine. Taj bi podnaslov trebalo da bude Heraldika Bosne i Hercegovine u Austrougarskoj monarhiji. Može li tako? -- Bugoslav 21:29, 29 decembar 2009 (CET)

OK. Sto se tice himne, mislio sam da ti je odgovoreno od Tonija. Kako se uvijek naglasuje na nekim drugim projektima: Wikipedija nije demokratija, ali kod nas je demokratski 2:1 znaci ostaje tekst kako jeste. Na hr.wiki je (po mom misljenju) clanak pretrpan razlicitim verzijama. Za to imamo wikizvor nije nam potrebno u clanku. --WizardOfOz 21:38, 29 decembar 2009 (CET)

I mene je malo bunila riječ: slijedeći u smislu onaj koji slijedi. Međutim po pravopisu bosanskog jezika: Rječnik bosanskog jezika, A. Isaković, str. 286 kaže slijedeći = idući, koji dolazi poslije--CER@ (ask) 08:35, 6 april 2010 (CEST)

Hvala na pomoći, zapamtiću za ubuduće, još jednom hvala lijepa. Lijep pozdrav. -- Bugoslav 09:13, 6 april 2010 (CEST)

Živjet ću

Živjet ću je ispravno na hrvatskom i bosanskom, dok je živjeću na srpskom. Tako mi kaže moj pouzdan izvor pravopisa (supruga)--CER@ (ask) 10:39, 6 april 2010 (CEST)

Bože pravde zaštićeno--CER@ (ask) 13:23, 7 april 2010 (CEST)

Hej, SLoveni

Pročito sam što si napisao o Hej Sloveni i stvarno ne znam šta je sporno? Dodaj tu informaciju o ustavu SFRJ, ja nisam dodao to jer nisam imao reference. Vidim da si ti našao reference i slobodno dodaj to, a i bolje znam jezik od mene. Pozdrav--MacedonianBoy 10:52, 6 april 2010 (CEST)

samo još jedan mali savjet, dobronamjeran. Obzirom da si aktivan na člancima Hej, Slaveni i dr. u vezi ex Yu, molio bih te da koristiš opciju Prikaži izgled prije spremanja izmjena, zbog nepotrebnog zatrpavanja nedavnih izmjena, a i lakše je pratiti izmjene.--CER@ (ask) 08:19, 8 april 2010 (CEST)

SFRJ i makedonski jezik

Posljedni put big te zamolio da ne stavljaš gluposte u članci oko makedonskog jezika. Tako ako nisi znao jedini jezik koji je zvanični u SR Makedoniji je makedonski jezik a ne one druge. Moraš napraviti razliku oko oficijalnog (zvaničnog) i jezik koji se koristi samo u obrazovanju. TR i Al nisu nikad bili u administrativnu upotrebi, čak ni danas. Sljedeci put zatražio bih administratorsku intervenciju.--MacedonianBoy 19:53, 8 april 2010 (CEST)

Zamolio bih te da ispravis ISSN i ISBN linkove koje si unijeo jer vode na nepostojecu literaturu. Osim toga, kada citiras ustav SRM, navedi bar jedan dostupan link za isti ili literaturu sa ispravnim ISBN kodom. U daljnjem shvati ovo kao zadnje upozorenje: jos jedna izmjena bez navodjenja provjerljivih izvora te vodi na put malo duze blokade. --WizardOfOz ^talk 20:40, 8 april 2010 (CEST)

Takodjer bih te zamolio da ne stavljas lažne linkove. Naime, stavio si kao refenrencu o navodnoj službenoj upotrebi albanskog i turskog a u referenci piše o samoj državi da ta država je domovina makedonskog narod i ostačih narodnosti kako što su turke i albance. Niti u SRM niti danas albanski i turski nisu u službenoj upotrebi.--MacedonianBoy 21:04, 8 april 2010 (CEST)

@WizardOfOz:

(1): Tehnički problem: Kad pokušavam vidjeti stranicu Razgovor:Socijalistička federativna republika Jugoslavija, pokazuje mi se

Desila se sintaksna greška upita baze. Ovo se desilo zbog moguće greške u softveru. Posljednji pokušani upit je bio:

(SQL pretraga sakrivena) iz funkcije "FlaggedRevision::newFromStable". Baza podataka je vratila grešku "1146: Table 'bswiki.flaggedpages' doesn't exist (10.0.6.37)".}

Isto se dešava kad pokušam vidjeti i članak i povijest izmjena i diff, te u ovom trenutku ne mogu tačno znati na koju se literaturu referenciraš.

Ipak pretpostavit ću da je riječ o: Vidovič-Muha, Ada. (ur.) Slovenski knjižni jezik – aktualna vprašanja in zgodovinske izkušnje : ob 450-letnici izida prve slovenske knjige, Zbirka »Obdobja – metode in zvrsti« (vol. 20, ISSN 1408-211X), Center za slovenščino kot drugi/tuji jezik pri Oddelku za slovenistiko Filozofske fakultete Univerze v Ljubljani, Ljubljana, 2003., ISBN 961-237-057-5, COBISS.SI 125833984, str. 163., 164.

Prvi člen Ustave SR Makedonije (Ustav na SRM, 1974) je SRM definiral kot nacionalno državo makedonskega naroda ter albanske in turške narodnosti v njej. V členih 220 in 222 je bilo zapisano, da ljudje lahko prosto uporabljajo svoj jezik in pismo …

– Vidovič-Muha, 2003., 163.

Tamo autorica citira Ustav na SR Makedonija koji definiše SR Makedoniju kao državu tri naroda (od kojih se dva nazivaju zvanično narodnostima). Sličan opis donosi i članak o SRM na sr:wiki.

Također kad pokušavam pristupiti na Šablon:COBISS.SI (javlja mi isto grešku).

Što se tiče pogrešnog navođenja literature, to ja nikad nisam niti ću uraditi. Na još jednom mjestu sam pronašao da su albanski i turski bili zvanični jezici u SRM i to ne samo u obrazovnom sistemu već i u administraciji. Naime svaki državljanin SRM (a postojalo je i savezno državljanstvo, koje je isto omogućavalo i državljanima ostalih socijalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajina) imao se pravo obratiti na jednom od zvaničnih jezika svim administrativnim organima SRM (moguće je da se jedino nije mogao Ustavnom sudu SRM ili Vrhovnom sudu SRM), ali svim ostalim organima da.

Ja nisam unosio nepostojeće ISSN ili ISBN linkove već sam unosio ISSN ili ISBN kodove koje, cijenjeni kolega, Vi (moguće je) niste uspjeli pronaći na amazon.com ili nekoj svjetskoj bazi podataka, ali su svakako dostupni u Narodnoj in univerzitetnoj knjižnici v Ljubljani, i na tu sam biblioteku ja stavio COBISS.SI link. Žao mi je ako Vama slučajno nije bio dostupan, kao što meni nije dostupan trenutno ni članak Socijalistička federativna republika Jugoslavija (ni razgovor od istog članka, ni historija izmjena, ni diff izmjene, ništa) isto i kod Socijalistička republika Makedonija i kod Šablon:COBISS.SI.

Što se tiče Ustava na SRM, ja sam se trudio iz petnih žila, pronaći tekst, ali ga se jednostavno nemože pronaći. Zato sam pronašao gdje se na isti tekst poziva i gdje je sve lijepo objašnjeno.

Naglasio bih kolegi WizardOfOz-u da je MacedonianBoy obrisao svako spominjanje albanskog i turskoj jezika u kontekstu SRM i SFRJ (tačnije članaka o SRM i SFRJ). To je bilo prije nego sam ja došao s referencom, tada je tvrdio da nema govora, nikakav albanski i nikakav turski. Danas s druge strane, MacedonianBoy govori kako su bili samo jezici u obrazovnom sistemu, što je ipak velika razlika u razmišljanju između onog (nikakav albanski, nikakav turski) i današnjeg MacedonianBoy-evog stava.

Nije u redu da MacedonianBoy kojem sam lijepo dao referencu, tu istu referencu slučajno obriše, a njemu su u Makedoniji dostupni i Ustav SRM i drugi izvori, koji nama nisu dostupni.

Slično i kod Hej Slaveni gdje je MacedonianBoy pogrešno citirao Amandmane na Ustav SFRJ od 25. novembra 1988., na što sam ga upozorio pa je isti izvor i pogrešan navod uklonio.

Lijepo Vas pozdravljam obojicu.

Bugoslav 06:56, 9 april 2010 (CEST)

Također @WizardOfOz: Evo još jednog citata iz gornje literature

Poleg tega so makedonske (in slovenske) javne osebe v okvirih SFRJ (zunaj SR Makedonije oziroma SR Slovenije) zelo redko upoštevale pravico do uporabe svojega jezika v javnem sporazumevanju, in to je dajalo vtis, da je edini uradni jezik na ravni države SFRJ srbohrvaščina.

– Vidovič-Muha, 2003., 164.

Ako su stvari tako izgledale, ako su zvaničnici SRS i SRM rijetko koristili svoje pravo na upotrebu materinjeg jezika u institucijama SFRJ, onda možeš zamisliti situaciju jednog Albanca ili Turčina u SRM dok se obraća višim organima od onih u svojoj općini.

Također MacedonianBoy inzistira da je srpskohrvatski bio zvaničan jezik u SRM, a tako nije ni izbliza pisalo u dokumentima, već je takva možda bila praksa (utisak prakse). Ono što pouzdano znam je da su u SRS i SRM učili srpskohrvatski u školama (obrazovnom sistemu) do 1990., i da je to dalo utisak da je srpskohrvatski jedan od službenih jezika u SFRJ, ali SFRJ nije imala zvaničnih službenih jezika, već su to bili zvanični jezici socijalističkih republika i socijalističkih autonomnih pokrajina.

Referenca je vjerodostojna, iz 2003., iz Slovenije koja je dio Evropskih zajednica, u čemu je onda problem?

Molim te WizardOfOz, nemoj tražiti ISBN i ISSN kodove na amazon.com i sličnim "trgovinama", već u katalozima knjižnica, također pokušaj pogledati na COBISS.SI

Hvala na razumijevanju i trudu koji ćeš (nadam se) uložiti u rješavanju ovog pitanja između MacedonianBoy-a i mene.

Opaska: MacedonianBoy nije dao ijednu referencu do sad, a dozvoljava mu se kritikovanje i navođenje neistina da ja pogrešno citiram.

Pa jel' MacedonianBoy svjestan da član 1. Ustava na SRM govori o SRM kao državi Makedonaca, Albanaca i Turaka.

Bugoslav 07:12, 9 april 2010 (CEST)

Kako ti to ne razumeš šta je oficijalni (službeni jezik) i jezik koji trenutno se koristio za neke svrhe. Nikad, ali tvrdim nikad nisu turski i albanski bili službeni jezici, a to što ti tvrdiš to je nivno zagarantovano gradjansko pravo u opštestvu, šta nema veze sa službenim jezikom. Ovo samo ti tvrdiš.--MacedonianBoy 10:07, 9 april 2010 (CEST)

Za razliku od Bugoslava dao sam oficijalni dokumenat ASNOMa, tjelo koje sazdao makedonsku državu i tamu lepo piše da je oficijalni jezik bio makedonski. Ja ne znam koji ti je problem? Takodjer dao sam ti čitav članak o ustavne historije Makedonije. Sve ovo je prihvaceno i na EN Wiki. Ja stvarno ne razumem šta ti pokušavaš da uradiš. Dao si reference sa 2003 koja spored tebi je vredostojnija nego oficijalni dokumenat SRM? Plus, ta slovenačka referenca ne piše od jezicima, nego o Makedonskom narodu i narodnostima (albanci i turci izdvojili su ih kao veca manjina). Jer si uopce procitao referencu?--MacedonianBoy 10:12, 9 april 2010 (CEST)

Blokada

Kao sto sam ti rekao, ispravi ISBN kodove. Imas vremena do sutra navecer. A sto se tice gdje ih ja trazim, trazim ih kod onih koji ih [dodjeljuju]. Zamolio bih te da se uzdrzis od daljnjeg editiranja dok ne navedes provjerljive izvore. Sto se tice MacedonianBoy, njegovi navodi su dostupni. I suzdrzi se ovih dugih proklamacija jer ti je jasno objasnjeno sta i kako. Pozdrav --WizardOfOz ^talk 20:51, 9 april 2010 (CEST)

Službeni

Dali ti uopce znaš šta je službeni jezik? Obvinuješ me za brisanje navodne vjerodostojne reference, a umjesto o jeziku u tvojoj referenci govori o manjinskim pravama? Pa šta ti očekuješ, da ubacaš svašta u člankama? Službeni jezik je jezik koji se koristi u vladi, sobranju, administraciju, sudu, policiju i svih državnih organama. Jedini jezik koji se koristio i se korosti u Makedoniju na takav način je makedonski i to je zapisano u svih ustava Makedonije, čak i u ovja novi. Ja nisam obrisao podatke oko upotrebe al i tr u školskom sistemi, nemoj da lažeš. Šta znači, jedini službeni jezik je bio makedonski, a samo u školskom sistemu su se koristili neke jezike. Valjda makedonske reference i dokemenata sa ta vremena su više vjerodostojna neko tvoji slovenački o nacionalnim manjinama u Makedoniji. Više ja ne pričam o ove banalne stvari, moraš ti sam rasčistiti neke nedvoumice, isto kao taka kad smo se raspravljali oko grba Makedonije. Ti samo voliš se raspravati. Pozdrav od meni i više nečeš razgovarati sa mnom, necu ti dopustiti razonodu.--MacedonianBoy 10:21, 9 april 2010 (CEST)

Preusmjerenja

Ovo ja nazivam bespotrebnim prozivanjem i offtopic diskusijom. Nije vazno ko je preusmjerio, kada i zasto, nego je vazan dogovor kako sad napraviti. U stvari ste i ti i korisnik koji je prije tebe preusmjerio u pravu i niste napravili gresku. Za preusmjerenja nisu potrebne nikakve "dozvole" administratora jer svako ima drugaciji pogled na nazive clanaka. U spornim slucajevima nije lose kada se vise korisnika izjasni da bi se nasao kompromis. Sto se tice nekih "dozvola", u ovakvim slucajevima glasovi admina i drugih korisnika se ne razlikuju. Sacekamo neka se izjasni jos neko i onda cemo to premjestiti po dogovoru. Za obracanje drugim korisnicima koristi njihovu stranicu za razgovor a ne stranice clanaka. --WizardOfOz ^talk 20:23, 22 april 2010 (CEST)

Ja se izvinjavam Bugoslavu, jer on je u pravu. Moje isprike, umjesto grk, ja sam naveo Bugoslav, a nisam to želeo. Popravio sam grešku. Pozdrav--MacedonianBoy 20:26, 22 april 2010 (CEST)

Ermenija

Vidi Razgovor:Armenija. Pozdrav Toni 21:51, 28 april 2010 (CEST)