Sinšariškun

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Wiki letter w.svg Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo.
Molimo Vas da postavite linkove prema ovoj stranici sa srodnih članaka(23-02-2012)

Sinsharishkun (Sin-shar-ishkun, cca. 627 - 612. p. n. e.), koji je prema nekim spekulacijama ista ličnost kao i Saràkos (Saracus) u tekstovima Berosa, bio je jedan od posljednjih vladara Asirskog Carstva.

Sinšariškun je bio jedan od sinova Asurbanipala, a možda i brat posljednjeg asirskog kralja Asurbalita II. On je posljednji asirski kralj koji se spominje u babilonskim zapisima. S obzirom na stanje u kojemu se nalazilo Carstvo, malo je savremenih zapisa i malo se zna o vladavini ovog kralja.

Historičari zbog toga špekuliraju kako je na vlast došao oko godine 627. p. n. e. (ili 623. p. n. e.), te da je njegov dolazak na vlast bio obilježen građanskim ratom, odnosno pobunom Sinshumulishira, a možda i sukobom sa starijim bratom Ashuretililanijem.

Nakon što je porazio svoje suparnike i zasjeo na prijestolje, Sišhariškun se suočio s daleko opasnijom prijetnjom u obliku svog babilonskog vazala Nabopolasara, koji je godine 626. p. n. e. digao ustanak protiv asirske vlasti. Time je započeo dugi i iscrpljujući rat u kojem se ispostavilo da su asirske snage istrošene ranijim, iako uspješnim Asurbanipalovim ratovima.

Nabopolasar je pokušao osvojiti Nippur, glavno asirsko uporište u Babilonu, ali nije uspio zbog dolaska asirskih pojačanja. Međutim, imao je više sreće u bici na otvorenom polju, okrunio se za kralja te započeo osvajati južnu Mezopotamiju.

Oko godine 624. p. n. e. Sinšariškun je poduzeo pohod na jug, uspio ponovno osvojiti Uruk, ali ga je izgubio. Sljedeće godine - 623. p. n. e. - planirani pohod na Babilon je spriječila pobuna u samoj Asiriji, odnosno dolazak neimenovanog uzurpatora koji je kraće vrijeme osvojio Ninivu. Sinšariškun je na kraju uspio izbaciti uzurpatora, ali je izgubio dragocjeno vrijeme i resurse za konačni obračun s Babiloncima.

Nabopolasar je godine 621. p. n. e. osvojio Nippur, a godine 616. p. n. e. uz pomoć svojih saveznika Medijaca krenuo na pohod na samu Asiriju. Za nekoliko godina su pali Ašur, Nimrud, a konačno i 612. p. n. e. asirska prijestonica, koja je pri tome potpuno razrušena. Sudbina samog kralja u tom dramatičnom događaju nije poznata, ali je vođstvo nad ostacima asirske države preuzeo Ašurbalit II.

Reference[uredi | uredi izvor]

  • N. Na'aman, ZA 81 1991 - Chronology and history in the late Assyrian empire
  • S. Zawadzki, The fall of Assyria and Median-Babylonian relation in light of the Nabopolassar chronicle