Sistem deviznih kurseva

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Sistem deviznih kurseva je skup pravila po kojem se obavljaju plaćanja i obavljaju transakcije preko državnih granica. Znači taj sistem određuje vrijednost valute jedne zemlje prema vrijednosti drugih valuta na svjetskom tržištu deviza.

Osnovni tip je plivajući devizni kurs, gdje se dozvoljava da tržište određuje vrijednost valute; zatim nadzirani kurs, gdje se kurs uglavnom određuje na tržištu, ali centralna banka planira određeni nivo povećanja ili smanjenja vrijednosti valute te pazi da se vrijednost ne pomjeri izvan tog opsega; i na kraju imamo fiksni (određeni) kurs, gdje države odrede vrijednost svoje valute ili vežu njenu vrijednost za neku drugu referentnu mjeru vrijednosti.

Plivajući kurs[uredi | uredi izvor]

To je najrasprostranjeniji devizni režim u svijetu. Za primjer, Američki dolar, Euro, Yen i britanska funta su plivajuće valute. Ipak, kako centralne banke često intervenišu da bi izbjegle prekomjerne aprecijacije/deprecijacije, ovi sistemi se često zovu i nadzirani plivajući kursevi.

Nadzirani kurs[uredi | uredi izvor]

Ovdje je vrijednost valute određena na tržištu, međutim variranje njene vrijednosti je dozvoljeno samo u određenom opsegu (npr. Američka centralna banka može da odredi da 1 američki dolar može vrijediti između 0,73 i 1,23 eura), i u slučaju izlaska izvan tih predviđenih granica država posreduje da bi uravnotežila kurs.

Imamo tri tipa ovog kursa.

  • U prvom vrijednost varira u određenim granicama koje se periodično prilagođavaju, zavisno od ekonomskih pokazatelja i predviđanja.
  • U drugom je vrijednost fiksirana, a mijenja se periodično opet zavisno od stanja na tržištima, kao i u prvom slučaju.
  • U trećem vrijednosti valute su dozvoljena kolebanja u određenom, fiksiranom opsegu (većem od 1%).

Fiksni kurs[uredi | uredi izvor]

Fiksni kursevi su oni u kojima je vrijednost valute vezana za neku referentnu mjeru vrijednosti. To može biti zlato (u prošlosti, a manje se koristi u zadnjih tridesetak godina), korpa valuta, ili neka druga rasprostranjena valuta, koja se može mijenjati na svjetskom deviznom tržištu. Te valute su promjenjive (konvertibilne) sa valutom koja je određena kao mjera vrijednosti, i obično centralna banka zemlje stvara podlogu u stranoj valuti, gdje je svaka jedinica domaće valute pokrivena odgovarajućim iznosom strane valute (obično se bira Euro ili Američki dolar).

Taj sistem se naziva Currency board aranžman i trenutno je na snazi i u Bosni i Hercegovini. U našoj zemlji podloga za Konvertibilnu marku je bila Njemačka marka, a kasnije je to postao Euro. Svaka marka izdata od Centralne banke ima podlogu u Eurima pohranjenu u trezoru banke.

Zemlje sa nadziranim kursevima sa malim dozvoljenim opsegom promjene vrijednosti valute (ispod 1%), kao i zemlje koje su priznale valutu neke druge zemlje za svoju (kao Crna gora i Kosovo koji su usvojili Euro), također spadaju u zemlje sa fiksnim kursom.