Sivi soko
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
 |
|
 Sivi soko |
|
| Sistematika | |
|---|---|
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Klasa | Aves |
| Red | Falconiformes |
| Porodica | Falconidae |
| Rod | Falco |
| Vrsta | Falco peregrinus |
Sivi soko (lat:Falco peregrinus) je vrsta sokola sa širokim rasprostranjenjem. Ova vrsta obuhvata 17-19 podvrsti. Sivi soko je najbrža vrsta među pticama na zemlji.
Sadržaj |
Karakteristike [uredi]
- Mužjak
- dužina: 41 cm
- raspon krila: 95 cm
- težina: 550g
- Ženka
- dužina: 49 cm
- raspon krila: 114 cm
- težina: 1200 g
Sivi soko se hrani pticama, najčešće golubovima, patkama, vrapcima i slično. Pri obrušavanju dostiže brzinu od oko 350 km/h. Plijen lovi isključivo u zraku. Mužjak sivog sokola, kao i kod većine ptica grabljivica, je za jednu trećinu manji nego ženka. Boju stiče oko godinu dana od izleganja, dok su mladunci tamno smeđe boje. Gnijezdi se na planinskim liticama i kao i druge vrste sokola svoje gnijezdo ne pravi sam, nego koristi napuštena gnijezda drugih ptica.
Jaja [uredi]
Krajem marta, ili početkom aprila, ženka obično polaže 3-4 jajeta. Jaja su izdužena i pjegava. Srednja veličina iznosi 52x40 mm.
Razvitak [uredi]
Inkubacija traje pretežno 30 dana. Na jajima sjede oba roditelja. Poslije izlijeganja, mladi ostaju u gnijezdu 35-40 dana. poslije napuštanja gnijezda, roditelji se o mladima brinu još oko 60 dana. Samo jedna trećina izlega preživi prvu zimu.
Zaštita [uredi]
Sivi soko je ugrožena vrsta. U zadnje vrijeme se uspješno vrši akcija vještačkog uzgoja i povratka u prirodna staništa.
Vanjski linkovi [uredi]
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
