Utopija (knjiga)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Split-arrows 2.svg Predloženo je da se ovaj članak podjeli na više članaka.
Molimo da napišete svoje mišljenje o podjeli članka na stranici za diskusiju.
Naslovnica prvog izdanja

Utopija je najpoznatije i najkontroverznije djelo Thomasa Morea, napisano 1516. godine (Puni naziv "De Optimo Reipublicae Statu deque Nova Insula Utopia"

U njemu pripovjedač Rafael Hitlodej (čije je ime aluzija na arhanđela Rafaela, pronosiioca istine, dok mu prezime na grčkom jeziku znači "onaj koji širi besmislice") opisuje društveno i političko uređenje imaginarne ostrvske zemlje "Utopije" (čije samo ime sadržava igru riječi: na grčkom dobro mjesto).

Opisujući idealnu državu, More je pribjegao književnoj vrsti romana prvenstveno kako bi slobodnije raspravio kontroverzna društvena i politička pitanja. More je detaljno opisao organizaciju idealne države, koju čine ukupno 54 grada; izvan gradova nalaze se poljoprivredna dobra. Broj je stanovnika ograničen.

Dane, u takvoj državi, svi provode jednako: radi se šest sati dnevno; ustaje se u 4 ujutro, a liježe u osam navečer. Teške i grube poslove obavljaju robovi koji dolaze iz redova prestupnika ili stranaca.

Slično kao u Platonovoj "Državi", i ovdje je naglašen značaj zajedničkog vlasništva. Privatnoga vlasništva nema, jer gdje postoji privatno vlasništvo tu nema poštovanja prema opštem dobru; prema tome, razlika u bogatstvu razjedinjuje zajednicu i kvari običaje. Ukidanjem privatnog vlasništva postigla bi se jednakost svih. Osim toga, gdje nema privatnog vlasništva, ni krađa nema smisla. U Utopiji novac ne postoji. Svi proizvodi ljudskog rada zajednički su i dijele se prema potrebama.

Vladari se biraju među najobrazovanijima. Utopija je ustrojena kao predstavnička demokracija. Predsjednik države se bira na doživotan mandat, putem posrednih izbora; u slučaju nedoličnog ponašanja može biti smijenjen. Vanjska politika svedena je na minimum; nema rata, osim odbrambenog.

Stanovnici Utopije su tolerantni prema različitim vjerskim praksama. Međutim, ateisti su diskriminirani: iako im je dopušteno da nesmetano zastupaju svoje stajalište ne uživaju status građana i ne mogu ući u vladu. naime, prema Moreu, ko ne vjeruje u Boga ili u zagrobni život bilo kakve vrste, taj ne priznaje nikakav autoritet ni načela izvan sebe samog pa se drugi nikada u njega ne mogu pouzdati.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: