Utrobni nervi

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Visceralni nervi
Nervi autonomnog nervnog sistema, sa visceralnim nervima u centru
Dorlands
/Elsevier
n_04/12564652
Anatomska terminologija

Utrobni nervi ili visceralni nervi i splanhni nervi su upareni nervi koji učestvuju u inervaciji umutrašnjih organa. Sadrže nervna vlakna autonomnog nervnog sistema (silazna utrobna vlakna), kao i senzorna vlakna. Svi nose i vlakna simpatičkog nervnog sistema, karličnih utrobnih nerava, koji sadrže parasimpatikusna vlakna.[1][2][3][4][5][6]

Tipovi[uredi | uredi izvor]

Termin splanhni ili utrobni nervi, može se odnositi na:

Poređenje
Nerv Presinapsni/Postsynapsni[8] Autonomni nervni sistem[8] Porijeklo[8] Ciljevi[8]
Kardiopulmonarni nervi Postsinapsni Simpatički Vratne i gornja grudna ganglija Grudna šupljina
Grudni utrobni nervi Općenito Presinapsni Donja grudna ganglija Prevertebralna ganglija
Veći utrobni nervi Grudni spinalni nerv T5-grudni spinalni nerv T9 ili grudni spinalni nerv 10 Celijačna ganglija
Manji utrobni nerv Grudni spinalni nerv 10-grudni spinalni nerv 11 Gornja mezenterijska ganglija i Aortikorenalna ganglija
Najmanji utrobni nerv Grudni spinalni nerv 12 Bubrežni pleksus
Slabinski utrobni nervi Slabinski spinalni nerv 1-slabinski spinalni nerv 2 Donja mezenterijska ganglija, ganglija intermezenterijskog pleksusa i gornji podželučani pleksusi
Krstačni utrobni nervi Krstačni dio simpatičkog stabla donji podželdačni pleksus i ganglija ka karličnoj utrobi
Karlični utrobni nervi Parasimpatički nervni sistem Krstačni spinalni nerv 2-Krstačni spinalni nerv 4 Unutrašnja ganglija spuštajućeg crijeva i sigmoidno crijevo, rektum i donji podžedludačni pleksus i ganglija ka karličnoj utrobi

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Dizdarević I.; Hadžiselimović R. (1987). Medicinska antropologija (1 izd.). Svjetlost, Sarajevo. ISBN 86-01-00364-8. Navedeno je više parametara |author1= i |author= (pomoć)
  2. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
  3. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, ISBN 9958-21-091-6.
  4. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2003): Biologija 1, Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-592-6.
  5. ^ Hadžiselimović R., Pojskić N. (2005): Uvod u humanu imunogenetiku. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-3-4.
  6. ^ Hadžiselimović R. (2005): Bioantropologija – Biodiverzitet recentnog čovjeka. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
  7. ^ Essential Clinical Anatomy. K.L. Moore & A.M. Agur. Lippincott, 3 ed. 2007. Page 181
  8. ^ a b c d Unless else specified in boxes, then ref is: Essential Clinical Anatomy. K.L. Moore & A.M. Agur. Lippincott, 3 ed. 2007. Page 181

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

{