Vitamin A

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži

Retinol (vitamin A, akseroftol) je osnovni vitamin koji se rastvara u mastima. Retinol pokazuje terpensku hemijsku strukturu i spada u grupu terpena. Takodje spada u grupu alkohola jer posjeduje hidroksilnu grupu vezanu na atom ugljika koji je dalje vezan za drugi ugljikov atom. Njegova sumarna hemijska formula je C20H30O. Kada se estrahuje je prah žute boje.

Retinol

Historija[uredi | uredi izvor]

Retinol je otkriven 1909 godine.

Osobine[uredi | uredi izvor]

Tačka topljenja mu je između 62 °C i 64 °C a vrelište izmedju 137 °C i 138 °C. Molekularna masa je 286,46 g/mol.

Zastupljenost[uredi | uredi izvor]

U biljkama se nalazi kao provitamin beta-karotin koji se u organizmu pretvara u vitamin A. Beta-karotin se zato još naziva provitamin A. Pošto se beta-karotin u organizmu pretvara samo po potrebi u vitamin A i, za razliku od retinola, nije toksičan ni u većim količinama, potrebno je da se u preparatima nalazi u tom obliku a ne u obliku vitamina A. Retinol se nalazi u mliječnim proizvodima, žumancu i jetri.

Uloga[uredi | uredi izvor]

Vitamin A je važan za rast, funkciju i obnovu kože i sluzokože kao i za vid jer je sastavni dio receptora za boje.

Funkcija vitamina A u organizmu može biti narušena nadovoljnom količinom masti u ishrani, oštećenjem jetre, kao i uzimanjem estrogenskih hormonalnih preparata. Dobar izvor vitamina A su riba, jetra, maslac (buter), žumance od jaja, mlijeko i mliječni proizvodi. U povrću se kao beta-karotin nalazi u mrkvi, špinatu, broccoli i kupusu. Takodje u žutim i crvenkastim plodovima, na primjer u narandžastom voću.

Aldehid u vitaminu A je retinal, koji zajedno sa opsinom gradi rodopsin koji se nalazi u receptorima zu boje. Nedostatak vitamina A izaziva noćno sljepilo i okoštavanje stanica za vid.

Dnevna potreba[uredi | uredi izvor]

Dnevne potrebe odraslih osoba za vitaminom A je 0,6 do 3,0 mg, a djece 0,3 do 0,9 mg.[1]

Hipovitaminoza[uredi | uredi izvor]

Pri nedostataku vitamina A dolazi do povećanja vjerovatnosti za pojavu infekcije, sušenja kože, opadanja kose, noćnog sljepila, smanjenja oštrine vida (kokošije sljepilo), povećanja osjetljivosti na svjetlost, a u dječjem uzrastu do usporavanja rasta i razvoja kostiju. Duže kuhanje i svjetlost štete vitamunu A. Zato je preporučljivo životne namirnice koje sadrže vitamin A držati izvan svjetlosti. Gubitak pri kuhanju je izmedju 10% i 30%.

Hipervitaminoza[uredi | uredi izvor]

Uzimanje veće količine vitamina A može izazvati povraćanje, proliv, glavobolju, povećan prtisak u mozgu (pseudotumor cerebri), smanjenje kostiju i bolove u kostima. U trudnoći se ne preporučuje jetra u ishrani jer se pretpostavlja da je retinol teratogen, to znači da oduzima vodu iz ploda što može izazvati prevremeni porođaj, nepravilan embrionalni razvoj. Hipervitaminoza nastaje pri dnevnim dozama većim od 200 mg.

Pošto se vitamin A rastvara u masti moze se u organizmu zadržati na duže vrijeme tako da na duže vrijeme i manje doze mogu izazvati hipervitaminozu. Najnovije studije pokazuju da se u jetri koja je na tržištu nalazi veća količina vitamina A zbog intenzivnije ishrane stoke indostrijskom stočnom hranom.

Reference[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: