Vremenska dilatacija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Commons logo
Fizika portal
Odjeljak isključivo posvećen fizici

Vremenska dilatacija je posljedica Lorentzovih transformacija, a pojavljuje se kad promatrač promatra sat koji se kreće u odnosu na njega i vidi da je on sporiji nego kad miruje.

Fizikalna situacija[uredi | uredi izvor]

Svjetlosni sat.png

Na slici lijevo je dat primjer tzv. svjetlosnog sata u mirovanju: to je sat koji se sastoji od dva ogledala od kojih se odbija zraka svjetlosti. Ako je udaljenost među ogledalima d, onda je period svjetlosnog sata

\tau=2\frac{d}{c}


Ako se svjetlosni sat kreće brzinom V udesno (vidi sliku desno), onda je njegov period \tau'=2\frac{d'}{c}

gde je d' put koji zraka svijetlosti prijeđe između dvije refleksije,

d'=\sqrt{d^2+ (\tau' V)^2}

Faktor \tau' V je udaljenost za koju se sat pomakao udesno između dvije refleksije. Tada je period svjetlosnog sata koji se kreće

\tau'=2\frac{d'}{c}=2\sqrt{(d/c)^2+\tau'^2 (V/c)^2}

Rješenje za \tau' je

\tau'=\frac{\tau}{\sqrt{1-\frac{V^2}{c^2}}}=\gamma \tau

gdje je \gamma>1 Lorentzov faktor.


Očito promatrač vidi da je sat koji se kreće u odnosu na njega uvijek sporiji nego kad miruje. Zbog toga se ova pojava zove vremenska dilatacija.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: