Aldous Huxley

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Aldous Huxley
Example alt text
Rođenje 26. juli 1894.
Godalming, Engleska
Smrt 22. novembar 1963.
Los Angeles, SAD

Aldous Leonard Huxley (Godalming, 26. juli 1894 - Los Angeles, 22. novembar 1963), britanski književnik

Biografija[uredi | uredi izvor]

Radio je kao novinar, pozorišni, likovni i muzički kritičar. Sedam godina boravio je u Italiji, a 1926. putuje oko svijeta, te od 1937. boravio je u Kaliforniji. Javio se misaonom lirikom s jakim pesimističkim tonovima. U prvom razdoblju svojeg stvaranja prosvjeduje protiv životne besmislenosti, a u drugom razdoblju sve se više javlja mistička aura i odaje se studiju istočnjačke i zapadnjačke mistike. Pod kraj života uživao je halucinogene i opisivao njihov učinak. Prvi put uzima meskalin 1953. Čak je na samrti zamolio da mu se da doza LSD-a. Svoja iskustva s halucinogenim drogama koja je pomno pratio tako što je bilježio doživljaje i snimao razgovore pod opijatima na diktafon objavljuje u knjizi Vrata percepcije (1954) i u eseju Raj i Pakao (1956).

Njegov djed je Thomas Henry Huxley, jedan od prvih pristaša Darvinizma, odnosno teorije evolucije i autora epifenomenalizma svijesti. Epifenomen je zapravo nus pojava-nečim je uzrokovana, a ništa ne uzrokuje, tako je i svijest nečim uzrokovana, a ništa ne uzrokuje. Naime, svijest je proizvod tjelesnih i moždanih funkcija, ali sama ne utiče na moždane i tjelesne funkcije.

Antiutopija[uredi | uredi izvor]

Njegovo djelo Divni novi svijet (1932) je jedna od prvih kritika potrošačkog društva, odnosno prva kritika „ugodnog ropstva“, načina života u kojemu ljudi žive prividno sretni, a zapravo se njima manipulira. Dalje će teoretski takvu misao razvijati Herbert Marcuse, a danas Noam Chomsky. Počeo ga je pisati 1932. u Francuskoj pod uticajem Rusa Jevgenija Zamjatina.

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Muzika noću
  • Kontrapunkt života (Point Counter Point) 1928.
  • Divni novi svijet (Brave New World) 1932.
  • Slijepi u Gazi (Eyeless in Gaza) 1936.
  • Giocondin posmijeh 1938.
  • Poslije mnogo ljeta (After Many a Summer) 1939.
  • Vrijeme mora jednom stati (Time Must Have a Stop) 1944.
  • Majmun i bit (Ape and Essence) 1948.
  • Vrata percepcije (The Doors of Perception) 1954.
  • Genij i boginja (The Genius and the Goddess) 1955.
  • Otok (Island) 1962.


Wikicitat
Wikicitat: Aldous Huxley
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: