Anica Bošković

Anica Bošković
Rođenje	(1714-11-03) 3. novembar 1714. Dubrovnik, Dubrovačka Republika
Smrt	13. august 1804(1804-08-13) (89 godina) Dubrovnik, Dubrovačka Republika
Zanimanje	Književnica

Anica Bošković (3. novembar 1714 – 13. augusta 1804) bila je hrvatska književnica. Pisala je pjesme (pastorale) i prevodila ih sa italijanskog jezika. Bila je prva hrvatska književnica kojoj je djelo objavljeno na hrvatskom jeziku i prva književnica u Hrvatskoj kojoj je knjiga objavljena za života.

Biografija

Rođena je u porodici Paule Bettere, kćerke bogate italijanske porodice, i oca Nikole Boškovića, trgovca porijeklom iz Orahovog Dola. Sestra je slavnog Ruđera Boškovića, te hrvatskog latinopisca Bare Boškovića i pjesnika Petra Boškovića.

Njena djela prožeta su kršćanskom tematikom, na šta je uveliko utjecalo njeno školovanje u manastiru kod časnih sestara.

Uz Mariju Bettera-Dimitrović, Lukreciju Bogašinović, Juliju Bunić, Nadu Bunić i Katarinu Zrinsku, spadaju u prva velika ženska imena hrvatske književnosti, odnosno predstavljaju početak ženskog pisma.

Nije se udavala, živjela je pobožno kao časna sestra, doživjela duboku starost i umrla kao posljednje dijete u porodici Nikole i Pave Boškovića.

Djela

• Razgovor pastirski vrhu porođenja Gospodinova jedne djevojčice Dubrovkinje, pastorala
• Bambin
• Razgovor na križu s Isukrstom propetijem, poema
• U hvalu brata Ruđera
• Misli djevojke kad meće na se kaluđersko odijelo
• Razgovor o propetom jezusu
• Nestalnost ljepote
• Djevica i Ljubica

Literatura

• Ante Kadić: Otkriće Amerike u hrvatskoj književnosti, Hrvatska revija, br. 42/1992.
• Ante Kadić: Ruđer J. Bošković : njegov književni i duhovni lik : prigodom 200-godišnjice njegove smrti, Hrvatska revija, br. 37/1987.
• Nevenka Nekić: Skica za portret Ruđera Boškovića, Hrvatska revija, br. 49/1999.
• Mirko Kratofil: Historiografija o Dubrovniku u 1999. godini., Hrvatska revija, br. 50/2000.
• Zbornik stihova i proze 18. stoljeća, "PSHK", knj. 19, prir. R. Bogišić, Zagreb, 1973. (Mateša Antun Kuhačević; Vid Došen; Antun Ivanošić; Đuro Hidža; Marko Bruerović; Anica Bošković)
• Sebastijan Slade, Fasti litterario-Ragusini, Dubrovačka književna kronika, Hrvatski institut za povijest, (Biblioteka Hrvatska povjesnica. Posebna izdanja), Zagreb, 2001.

Vanjski linkovi

• Hrcak.srce.hr Dubrovnik annals: Slavica Stojan. Dubrovnik: Zavod za historijske nauke HAZU, 1999.
• Filozofki fakultet Arhivirano 10. 6. 2007. na Wayback Machine Popis literature za ispit iz starije hrvatske književnosti
• Vjesnik Od demona do božice
• Prilozi Arhivirano 25. 3. 2008. na Wayback Machine Prikaz: Sonja Dujmović: Sebastijan Slade, Fasti litterario-Ragusini, Dubrovačka književna kronika, Hrvatski institut za historiju, (Biblioteka Hrvatska povjesnica. Posebna izdanja), Zagreb, 2001.