Astrahan

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Astrahan (ruski:А́страхань;na tatarskom Ästerxan), je glavno naselje južnog evropskog dijela Rusije i upravno je središte Astrahanske oblasti. Grad se nalazi na rijeci Volgi, blizu njena ušća u Kaspijsko jezero.

Broj stanovnika (01. januara 2004.): 502.800.

Srednjevjekovna historija[uredi | uredi izvor]

Astrahan je smješten u delti Volge, bogatom jesetrom i egzotičnim biljkama. Ovdje su se prije nalazili glavni gradovi Kazarske države i Zlatne Horde.

Astrahan je prvi put spominju putnici u ranom 13. vijeku kao Xacitarxan. Timurlenko ga je spalio do temelja. Od 1459. do 1556., Xacitarxan je bio glavni grad Astrakanskog kanata. Arheolozi su pronašli ruševine srednjevjekovnog naselja 12 km uzvodno od današnjeg grada.

1556. kanat je pokorio Ivan Grozni, koji je dao sagraditi novu tvrđavu na strmom brdu koje je nadgledalo rijeku Volgu. 1569. Astrahan je opsjedala osmanlijska vojska, koja se na koncu, razbivena, morala povući. Godinu poslije, sultan je opozvao svoja zahtijevanja za Astrahanom i otvorio je rijeku Volgu za ruski promet. U 17. vijeku, grad se razvio kao ruska vrata za Orijent. Brojni trgovci iz Armenije, Perzije i Hive su se naselili u grad, dajući mu višenacionalni karakter.

Savremena historija[uredi | uredi izvor]

17 mjeseci u razdolju od 1670.-71. Astrahan je držao Stjenka Razin i njegovi Kozaci. U početku idućeg vijeka Petar Veliki je sagradio ovdje brodogradilište i napravio bazu za njegova vojna djelovanja prema Perziji, a kasnije, istog vijeka, Katarina II je gradu dala važne industrijske povlastice.

Grad se još jednom pobunio protiv cara 1705., kada su ga držali Kozaci pod Kondratijem Afanasjevičem Bulavinom. Kalmički kan je neuspješno zaposjedao astrahanski kremlj nekoliko godina prije toga. 1711. je bio grad je postavljen za sjedište gubernije, čiji prvi gubernatori su bili iArtemij Petrovič Volinski i Vasilij Nikitič Tatiščev. 1702., 1718. i 1767., grad je pretrpio velike štete od požara; 1719. su ga opljačkali Perzijanci; a 1830. kolera je pokosila velik broj njegovih stanovnika.

Astrahanski kremlj je bio građen od 1580-ih do 1620-ih od opeka skinutih sa mjesta Saraj-Berkea. Astrahanske dvije katedrale su bile posvećene 1700. i 1710. Gradili su ih majstori iz Jaroslavlja. Imaju brojna tradicionalna svojstva ruske crkvene arhitekture, dok im je ukrašavanje vanjštine barokno.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: