Bande New Yorka

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Bande New Yorka
Izvorni naslovGangs of New York
RežiserMartin Scorsese
Producent
Scenarist(i)
Uloge
MuzikaHoward Shore
ŽanrEpski, drama
KinematografijaMichael Ballhaus
MontažaThelma Schoonmaker
Produkcija
Distributer
Premijera20. 12. 2002
Trajanje166 minuta
Zemlja
JezikEngleski
Budžet97 miliona dolara
Zarada193,7 miliona dolara

Bande New Yorka (engleski: Gangs of New York) američka je epska period drama snimljena 2002. godine u režiji Martina Scorsesea. Radnja filma se dešava sredinom 19. stoljeća u četvrti New York Citya Five Points, Manhattan. Scenarij su napisali Jay Cocks, Steven Zaillian i Kenneth Lonergan. Film je inspiriran istoimenom dokumentarnom knjigom iz 1928. godine autora Herberta Asburya. Film je snimljen u Cinecittà studiju u Rimu, a distribuirao ga je Miramax Films.

Bande New Yorka je imao 10 nominacija za Oscara, uključujući i Oscara za najbolji film ali nije uspio osvojiti nagrade ni u jednoj kategoriji. Za nagradu Zlatnog globusa imao je 5 nominacija osvojivši dvije za najbolju režiju za Scorsesea i najbolju originalnu pjesmu "The Hands That Built America" (Ruke koje su izgradile Ameriku) koju su izveli članovi grupe U2. Daniel Day-Lewis je osvojio nagradu BAFTA za najboljeg glavnog glumca.[1]

Radnja[uredi | uredi izvor]

Godine 1846. u njujorškoj četvrti Five Points na Manhattanu, već godinama bjesni teritorijalni rat, između "Starosjedilaca" bande koju čine oni koji su rođeni u Sjedinjenim Američkim Državama i britanskog su porijekla, i nedavno pristiglih irskih, katoličkih imigranata. Uskoro dolazi do glavnog obračuna na Rajskom trgu. "Starosjedioce" predvodi William "Bill Kasapin" Cutting (Daniel Day-Lewis), vođa protestantskih Amerikanaca, koji ispoljava otvorenu mržnju prema nedavno doseljenim imigrantima. Lider bande "Mrtvi zečevi" sačinjene od imigranata porijeklom iz Irske, je Priest Vallon (Liam Neeson), koji ima sina po imenu Amsterdam (kojeg kao dijete glumi Cian McCormack). Cutting i Vallon sukobljavaju se sa svojim bandama u jednoj strašnoj i krvavoj borbi, koja se završila kada je Bill ubio Priesta Vallona, dok je Amsterdam bio svjedokom tog ubistva. Cutting izjavljuje da je banda "Mrtvih zečeva" zabranjena i naređuje da se Vallonovo tijelo sahrani uz sve počasti. Amsterdam grabi nož kojim je ubijen njegov otac, bježi i zakopava ga na tajno mjesto. Kada je pronađen odveden je u sirotište na Roosevelt Island.

Šesnaest godina kasnije, Amsterdam se vraća u New York kao odrastao čovjek (Leonardo DiCaprio) tokom druge godine trajanja građanskog rata. Sada je septembar 1862. godine, dan nakon što se odigrala Bitka za Antietam i objavljena Proklamacija o emancipaciji. Po dolasku u Five Points, on se ponovo ujedinjuje sa starim prijateljem, Johnnyem Siroccom (Henry Thomas). Johnny, sada član bande džeparoša i lopova, upoznaje Amsterdama sa Billom Kasapinom, za kojeg banda krade. Amsterdam pronalazi mnoge stare članove bande njegovog oca koji su sada pod Billovom kontrolom, uključujući Happy Jacka Mulraneya (John C. Reilly), sada korumpiranog gradskog policajca kojeg Bill drži u svojoj šaci i McGloina (Gary Lewis), sada je jedan od Billovih najbližih saradnika. Amsterdam uskoro krči svoj put do najužeg kruga oko Kasapina. Amsterdam saznaje da svake godine, na godišnjicu bitke kod Five Pointsa (16. februar), Bill predvodi grad u obilježavanju pobjede nad "Mrtvim zečevima". Amsterdam pravi planove da ubije Kasapina tokom ove svečanosti, pred čitavom bandom Five Pointsa, i tako javno izvede osvetu. Amsterdam upoznaje Jenny Everdeane (Cameron Diaz), djevojkom koja se bavi džeparenjem i prevarantskim trikovima. Amsterdama privlači Jenny (isto kao i Johnnya), ali njegov interes splašnjava kada otkriva da je Jenny nekada bila u Kasapinovoj bandi i da i dalje uživa Billovu naklonost. Amsterdam zarađuje povjerenje kod Billa i Bill postaje njegov mentor. Amsterdam ubrzo postaje uključen u polu-kriminalno carstvo Williama M. Tweeda (Jim Broadbent) koji je također poznat kao "Gazda" Tweed, korumpirani političar koji je na čelu lokalne političke organizacije Tammany Hall. Tweedov uticaj se širi kroz cijeli Manhattan počevši od boksa mečeva preko sanitarnih usluga pa sve do protivpožarne zaštite. Dok se Tammany Hall i njihovi protivnici bore za kontrolu nad gradom, političko stanje u gradu ključa. Imigranti, većinom Irci regrutirani su u vojsku Unije i ukrcavaju se na brodove.

Tokom izvedbe predstave Čiča Tomine kolibe, Amsterdam sprječava pokušaj atentata u kojem je Kasapin bio ranjen. Amsterdama je počela proganjati misao da je djelovao više zbog iskrene odanosti Billu nego po svom planu osvete. Njih dvojica odlaze u bordel, gdje Jenny uslužuje Billa. Amsterdam se svađa sa Jenny zbog Billa i oboje izmijenjuju uvredljive argumente koji se ubrzo pretvaraju u strastveno vođenje ljubavi. Kasno te noći, Amsterdam se budi i zatiče Billa koji sjedi pored kreveta na stolici za ljuljanje, prekriven poderanom američkom zastavom. Bill govori o propasti civilizacije i o načinu kako je zadržao svoju moć tokom godina ispunjenih nasiljem i "spektaklom strašnog djela". On kažeda je Priest Vallon bio posljednji neprijatelj protiv kojeg se ikad borio a koji je bio dostojan pravog poštovanja. Prisjetio je se da ga je Priest jednom žestoko pretukao, i onda ga je radije ostavio da živi u sramoti, nego da ga ubije. Bill pripisuje tom incidentu značaj dajući mu snagu volje i karaktera da se vrati i bori se za svoju vlast. Bill prešutno priznaje da je došao da pripazi na Amsterdama kao sina kojeg nije nikada imao. Veče ceremonije je stiglo. Johnny, koji je zaljubljen u Jenny, otkriva Billu Amsterdamov pravi identitet u napadu ljubomore i govori mu o Amsterdamovoj uroti da ga ubije. Bill izaziva Amsterdama sa igrom bacanja noža na Jenny, i prilikom bacanja noža ostavlja površinski rez na njenom grlu. Kad je Bill po običaju nazdravljao, Amsterdam baca nož prema Billu, ali on sa lakoćom odbija napad i baca svoj nož na Amsterdama i ranjava ga u predjelu trbuha. Bill je zatim u više navrata pretukao Amsterdama dok je publika glasno navijala. Kasapin proglašava da će pustiti Amsterdama da živi u sramoti što je sudbina gora od smrti. Prije nego što ga je pustio žigosao mu je obraz sa užarenom oštricom noža.

Jenny i Amsterdamu prelaze u ilegalu; Jenny se brine o Amsterdamu i povraća mu zdravlje. Ona ga moli da joj se pridruži u bijegu prema pograničnom gradu po imenu San Francisco. Oni posjećuju Waltera "Monka" McGinna (Brendan Gleeson), koji je radio kao plaćenik Priesta Vallona u Bici za Five Points. McGinn daje Amsterdamu britve koje su pripadale njegovom ocu. Amsterdam najavljuje svoj povratak postavljanjem mrtvog zeca na ogradu u Rajskom trgu. Mrtvi zec je donesen pred Billa, koji šalje Happy Jacka da sazna ko je poslao poruku. Jack pronalazi Amsterdama i juri ga kroz katakombe u lokalnoj crkvi, gdje ga Amsterdam na kraju hvata u zasjedu i udavi. Njegovo tijelo je obješeno na Rajskom trgu da ga svi vide. U znak odmazde, Bill je pretukao Johnnya gotovo do smrti i probada ga sa željeznom šipkom, ostavljajući ga da mu Amsterdam okonča patnju. Mcgloin (Gary Lewis), jedan od Billovih prijatelja, kasnije ide da se moli u Katoličkoj crkvi. Amsterdam ga se sjeća kao čovjeka koji se nekad borio za Mrtve zečeve prije nekoliko godina. Kada Mcgloin, koji je poznat kao rasista, vidi crnca Jimmya Spoilsa (Larry Gilliard Jr.) prijatelja Amsterdama, on se protivi ideji da dopusti pristup crncu u crkvi. Amsterdam i njegovi prijatelji odgovaraju tako što su pretukli Mcgloina a nadbiskup im se pridružuje. "Starosjedioci" uskoro marširaju prema katoličkoj crkvi, ali Irci, zajedno sa nadbiskupom, stoje na stepenicama u namjeri da se odbrane. Bill obećava da će se vratiti kada budu spremni ali incident privlači pažnju novina. Gazda Tweed prilazi Amsterdamu sa planom da pobijede Billa i prekinu njegov utjecaj, nadajući se da će zaraditi publicitet: Tweed će podržati kandidaturu Monka McGinna za šerifa u zamjenu za podršku irskih glasača. Na dan izbora, Bill i Amsterdam prisiljavaju ljude da glasaju, a neke od njih i nekoliko puta, što je rezultiralo da je Monk osvojio više glasova nego što ima birača. Ponižen, Bill se suočava sa Monkom koji ne odgovara na nasilne provokacije, što ukazuje na to da oni trebaju da razgovaraju o tom pitanju demokratski. Nakon toga Bill baca sataru u Monkova leđa i onda ga je dokrajčio sa sopstvenim štapom. Kasnije, tokom Monkove sahrane, Amsterdam objavljuje tradicionalni izazov na borbu, a Bill prihvata.

U New Yorku izbijaju anti-ratni protesti baš u trenutku kad su se bande pripremale za borbu. Mnogi stanovnici grada, a posebno građani iz bogate klase i Afro-Amerikanci, napadnuti su od strane demonstranata koji su protestirali zbog Zakona o mobilizaciji iz 1863. godine. Vojnici Unije marširaju kroz gradske ulice pokušavajući da kontrolišu pobunjenike. Za Billa i Amsterdama najbitnije je rješavanje njihovih vlastitih sporova. Kad su se suparničke bande sastale na Rajskom trgu, prekidaju ih granate ispaljene iz topova sa ratnih brodova stacioniranih u luci i pogađaju direktno Rajski trg. Mnogi od njih ginu usljed bombardovanja, dok se ogroman oblak prašine i krhotina rasprostire po površini. Nasilje slijedi kada nailazi kordon vojnika Unije, koji su zbrisali mnoge od članova bande, uključujući i McGloina. Udaljeni od svojih bandi, Amsterdam i Bill razmjenjuju udarce u izmaglici, ali ih drugi talas granatiranja baca na zemlju. Kada se dim razišao, Bill otkriva da je pogođen u stomak komadom šrapnela. On govori: "Hvala Bogu, umirem kao pravi Amerikanac." Amsterdam izvlači nož iz čizme i ubada Billa koji umire stiskajući Amsterdamovu ruku.

Mrtvi se prikupljaju za ukop; Billovo tijelo je zakopano odmah uz grob Priesta Vallona na groblju na vrhu brda, u Brooklynu, sa pogledom na panoramu Manhattana. Jenny i Amsterdam posjećuju groblje gdje Amsterdam zakopava brijač svog oca. Njih dvoje odlučuju da napuste New York brodom koji plovi ka San Franciscu gdje planiraju da započnu novi život zajedno. Amsterdam izjavljuje da će New York biti obnovljen i da će sve biti "kao da mi nikada nismo bili ovdje". Scena zatim prikazuje New York nakon stotinu godina, sa pogledom na moderni New York i građevine kao što su Bruklinski most i Svjetski trgovački centar, kao i grobove Billa i Priesta koji su postepeno pali u zaborav, i obrasli su grmljem i korovom.

Uloge[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Nagrade na imdb.com". imdb.com. Pristupljeno 9. 11. 2016.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]