Burski rat

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Burski rat (1899-1902), je vođen između južnoafričkih burskih država Transvaal i Oranje i Velike Britanije. Rat je izbio zbog otpora Bura prodiranju britanskog uticaja sjeverno od kolonije Rt Dobre Nade (eng. Cape colony).

Velika Britanija je nastojala dođe u posjed bogatih nalazišta dijamanata u dolini rijeke Oranje i zlatnih polja u Transvaalu, pa je kao povod za rat iskorišteno pitanje engleskih doseljenika u Transvaalu, tzv. uitlandera, čija prava na posjed zemlje nisu priznavale burske vlasti. Nakon dugih i bezuspješnih pregovora, rat je bio neizbježan. Objavile su ga dvije burske vlade Velikoj Britaniji 11. oktobra 1899.

Britanske trupe u Capetownu i drugim južnoafričkim gradovima nisu bile pripremljene pa su Buri postigli značajne vojne uspjehe u bitkama kod Ladysmitha, Kimberleya i Mafekinga. Velika Britanija je od tada stalno slala vojna pojačanja, pa je do augusta 1900. u Južnoj Africi bilo 250.000 vojnika.

U prvoj fazi ratovanja malobrojna burska vojska od oko 30.000 ljudi, naoružana sa 80 topova i 37 mitraljeza, nije mogla odoljeti snazi britanske armije kojom su zapovjedali generali Roberts i Kitchener. Bitka kod Paardeberga, 27. februara 1900, bila je prvi burski poraz u kojem se britancima predalo oko 4000 ljudi.

Roberts je 31. maja 1900. ušao u Johannesburg, 5. juna 1900. u Pretoriju, ali zauzimanje gradova nije prisililo Bure na kapitulaciju. Gerilska je borba potrajala još dvije godine, a general De Wet proširio je rat na teritorij kolonije Rt Dobre Nade.

Iako je burski vođa Krüger putovao po Evropi, nije imao uspjeha u diplomatiji. Tadašnje svjetske velesile nisu intervenirale u bursku korist, pa je 31. maja 1902. potpisan mirovni sporazum, kojim je likvidirana nezavisnost burskih država. One su pripale Velikoj Britaniji, ali je sporazum za njih predviđao visok stepen autonomije.

U vrijeme Burskog rata evropske novine i široka javnost su sa simpatijama pratili otpor Bura. Otkriveno da je agresija bila smišljena, što je nanijelo ozbiljnu štetu tadašnjem britanskom prestižu u svijetu.


Panzer aus Zusatzzeichen 1049-12.svg Nedovršeni članak Burski rat koji govori o ratu treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: