Džemaludin Latić

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.

Džemaludin Latić je bosanskohercegovački pisac rođen 1957. u Pridvorcima kod Gornjeg Vakufa u srednjoj Bosni. Završio je Gazi Husrev-begovu medresu u Sarajevu, zatim Fakultet islamskih nauka u Sarajevu i Filozofski fakultet (Odsjek jugoslavenskih književnosti i srpskohrvatskog/hrvatskosrpskog jezika, kao i prvi stepen na Odsjeku za filozofiju i svjetsku književnost).

Magistrirao je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za svjetsku književnost), a doktorirao na Fakultetu islamskih nauka 1999. na temu "Stil kur'anskoga izraza".

Docent je na katedri za tefsir Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu, predmet Tefsir (komentar) Kur'ana. Predaje tefsir na Islamskoj pedagoškoj akademiji u Novom Pazaru, te teoriju književnosti na Filozofskom fakultetu Univerziteta u N. Pazaru.

U 2010. godini kandidirao se na općim izborima u Bosni i Hercegovini za mjesto bošnjačkog člana predsjedništva.[1]

Politička aktivnost i zatvor[uredi | uredi izvor]

Zbog političkih ideja uhapšen je 1983.g. i u poznatom sarajevskom procesu protiv muslimanskih intelektualaca osuđen na 6 i pol godina zatvora. Oslobođen na intervenciju Međunarodnog PEN-centra 1986. Po izlasku iz zatvora bio zamjenik glavnog urednika "Preporoda", islamskih informativnih novina, a pokrenuo je i sedmične listove "Muslimanski glas" i "Ljiljan", čiji je glavni urednik bio od 1990. do 1994.

Bio je dugogodišnji politički saradnik predsjednika Stranke demokratske akcije i Predsjedništva Bosne i Hercegovine, Alije Izetbegovića, s kojim je pokrenuo Bošnjačku radioteleviziju. Član je Društva pisaca Bosne i Hercegovine i Svjetskog društva muslimanskih pisaca sa sjedištem u Rijadu.

Zastupljen je u svim antologijama i pregledima bosanskohercegovačke i bošnjačke poezije i u antologiji bošnjačke priče za djecu. Pojedini ciklusi pjesama prevedeni su mu na arapski, turski, engleski, francuski i italijanski jezik. Zbirka Moj ummete prevedena je na albanski jezik pod naslovom Ummeti im (Skoplje, 1998), a Srebrenički inferno se upravo prevodi na turski jezik.

U pripremi su mu knjiga drama i studija Jezik Kur'ana. Stil kur'anskoga izraza je prva knjiga na bosanskom jeziku koja se, na širok i naučno utemeljen i pregledan način, bavi poznatom tefsirskom temom nadnaravnosti Kur'ana (i'džazu'l-Qur'an). Osim uvoda, u kome je autor dao pregled djela i autora iz Bosne koji su o ovoj temi pisali na arapskom i turskom jeziku, ova studija sadrži terminologiju i pregled najvažnijih teorija o i'džazu u historiji tefsirske nauke, a u njenom središtu je istraživanje kur'anskog stila na fonetskoj, semantičkoj, morfološkoj i sintaksičkoj ravni. Završetak knjige posvećen je stilističkoj analizi karakterističnih sura.

Islam i svjetske religije je dvotomno djelo koje je rađeno za potrebe učenika nastavnika vjeronauke u srednjim školama. U njemu su komparativno i zasebno obrađene najvažnije zajednčke teme svih monoteističkh religija kao i historijski razvoj i pregled najvažnijih religija Svijeta. U drugom dijelu obje knjige data je hrestomatija tekstova najpoznatijih muslimanskih, kršćanskih, jevrejskih i hinduističkih svetih knjiga i autora.

Mejtaš i vodica – zbirka poezije koja je promovirala pjesnika neobičnog, arhaičnog jezika, drevne bosanske ikavice, zapitanog pred iskonskim pitanjima čovjekove egzistencije.

Amberom ti cvali puti - poema o Hidžri, namijenjena djeci, data u dramskoj formi.

Dome Davudov – zbirka poezije u kojoj pjesnik, nakon deset godina prisilne šutnje, nastavlja da piše u svome prepoznatljivom stilu u kome traga za drevnim formama (rubaije, npr.), ali se i "poigrava" svim značajnijim formama moderne poezije na Zapadu. Posebno je interesantan ciklus iz tzv. književne logorologije "Pjesnik pamti" inspirisan pjesništvom poljskog nobelovca Czeslawa Milosza (Česlava Miloša) u kome su objavljene pjesme ovog pjesnika iz zatvora. "Dom Davudov" je, naravno, kur'anska sintagma, a u ovoj zbirci funkcionira kao metafora za Bosnu, zemlju različitih kultura i naroda.

Srebrena česma – zbirka poezije za djecu, za koju su književni kritičari rekli da je "najmuslimanskija u cjelokupnom bh. stvaralaštvu ove vrste."

Škripa vratnica – najzahtjevnija, najšira i najozbiljnija velika zbirka Džemaludina Latića u kojoj ovaj pjesnik sabire sufijsko, političko, uzničko… iskustvo, ali i piše u najraznovrsnijim formama istočnjačke klasične i zapadnoevropske moderne poezije. "Himne Čistog prijatelja" je ciklus ibrahimovskog iskustva, u kome pjesnik otkriva najdublju vlastitu vjeru i sučeljava se sa totalitarizmom i politeizmom XX vijeka.

Srebrenički inferno – poema od devetanaest pjevanja ispjevana u tercinama, svojevrsno "pismo Danteu iz Bosne" koji je – kao što je poznato – svoju Božanstvenu komediju također ispjevao u tercinama. Ovu poemu pjesnik je ispisao potresen tragedijom u Srebrenici, koja je za njega "simbol stradanja muslimana na Balkanu". Glavni lik je Neznana Bošnjanka, bosanska muslimanka kojoj su srpski četnici ubili sina i muža, silovali kćer i odveli je u nepoznatom pravcu, koja je zatim i sama doživjela silovanje i prošla kroz brojne logore za silovanja bosanskih muslimanki i, na kraju, proživjela kalvariju Srebrenice. U posljednjem poglavlju ona se, kao prognanica, nađe u Raveni, gradu u kome je sahranjen Dante Alighieri, najveći pjesnik Evrope, i u kome se odvija dvadesetstoljetni disput između islama i kršćanstva.

Poznati bošnjački kompozitor Đelo Jusić napisao je potresnu muziku insprisan ovom poemom. Oratorij Srebrenički inferno 2003. g. izveden je u Potočarima, mjestu u kome se sahranjuju zemni ostaci više hiljada žrtava srebreničke tragedije. Taj oratorij je uvršten u program koji će se svake godine izvoditi pokraj potočarskog spomen-mezarja i na Dan genocida nad srebreničkim muslimanima.

"Ja sam tavus ašikane" je prvi divan ilahija i kasida na bosanskom jeziku nakon 12o godina (kada je svoj Divan objavio sarajevski pjesnik Fadil-paša Šerifović). Latićeve ilahije i kaside, u muzičkoj obradi, izvode se širom Bosne i Hercegovine i svuda gdje žive Bošnjaci, a promovirane su i u Turskoj, Maleziji, Iranu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Maroku. Osim tahlila i na't-i šerifa, ovaj divan sadrži i pjesnikove gazele, tahmise, rubaije… i preko stotinu ilahija i kasida u čast Allaha, dž.š., i Njegova posljednjeg poslanika Muhammeda, s.a.w.s.

Šejtanija – dramatizirana bošnjačka bajka; jedinstvena drama tzv. pučkog teatra s motivima crpljenim iz bošnjačkih legendi.

Halal i haram u islamu – djelo jednog od najpoznatijih mudžtehida našeg doba šejha Jusufa Qaredawija pisano ciljano za muslimane koji žive na Zapadu. Obrađuje najaktualnija pitanja s kojima se susreću savremeni muslimani i pruža autentična obrazloženja šeriatskih propisa o tim pitanjima.

Tematski tefsir kur'anskih sura – jedan od najpoznatijih tefsira u svijetu islama s kraja 20. vijeka, ispisan rukom šejha Muhammeda el-Gazalija. On se razlikuje od ranijih tematskih tefsira po tome što njegov autor ovdje kao "temu" uzima suru datu u njezinom organskom jedinstvu. Ova vrsta tefsira – pa i ovo djelo – prema mišljenju najpozvanijih tumača Allahove Knjige, bit će – ili već jeste – tefsir budućnosti.

Islam i sekularizam – filozofsko djelo jednog od najvećih mislilaca današnjice, Syeda Muhammada Naquiba el-Attasa, idejnog utemeljitelja prvog islamskog univerziteta. Predgovor je napisao akademik Enes Karić, a pogovor prevodilac koji se zalaže za osnivanje islamskog univerziteta u Sarajevu – na temelju ideja Muhammeda el-Attasa. Ovo djelo je, inače, iniciralo tri međunarodne konferencije muslimanskih zemalja posvećene obrazovanju i smatra se jednom od najboljih naučnih referenci kada je riječ o gorućem i globalnom procesu sekularizacije.

Nagrade[uredi | uredi izvor]

  • Starješinstvo Islamske zajednice u Republici Bosni i Hercegovini,
  • Slovo Gorčina 1979.
  • Trebinjske večeri poezije 1980.
  • Društvo pisaca Bosne i Hercegovine 1991.
  • studentska nagrada "Hasan Kikić".

Objavljene knjige i prijevodi[uredi | uredi izvor]

  • Stil kur'anskoga izraza (doktorska disertacija), El-Kalem, Sarajevo, 2001.
  • Islam i svjetske religije, I i II, El-Kalem, Sarajevo, 2000.

Zbirke poezije[uredi | uredi izvor]

  • Mejtaš i vodica, V. Masleša, Sarajevo, 1980.
  • Amberom ti cvali puti (poema), El-Kalem, Sarajevo, 1980 (dva izdanja)
  • Dome Davudov, Svjetlost, Sarajevo, 1990 (tri izdanja; treće pod naslovom Moj ummete)
  • Srebrena česma, V. Masleša, Sarajevo, 1991. (četiri izdanja)
  • Škripa vratnica, Bosančica-print – Signum, Sarajevo-Zagreb, 2000.
  • Srebrenički inferno, Bosančica-print, Sarajevo, 2001. (dva izdanja)
  • Ja sam tavus ašikane – Divan ilahija i kasida, Bosančica-print, Sarajevo, 2003.
  • Šejtanija (dramatizirana bajka), Bosančica-print, Sarajevo, 2003.

Prijevodi[uredi | uredi izvor]

  • Halal i haram u islamu šejha Jusufa Qaredawija (prijevod s arapskog, zajedno s mostarskim muftijom, Seid-ef. Smajkićem), Ljiljan, Sarajevo, 1997.
  • Tematski tefsir kur'anskih sura šejha Muhammeda el-Gazalija (s arapskog, zajedno s prof. Zahidom Mujkanovićem), Obzorja, Sarajevo, 2003.
  • Islam i sekularizam Syeda Muhammada Naqiba al-Attasa (s engleskog), Bosančica-print, Sarajevo, 2003.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Zvanična stranica Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu (bs)

Dr. Latić o značaju ilahija i kasida u bošnjačkoj kulturi (video) (bs)

Reference[uredi | uredi izvor]