Dnjestar
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
 |
Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije. |
| Dnjestar | |
 |
|
| Dužina | 1362 km |
|---|---|
| NM izvora | 1000 m |
| Prosječni protok | 310 m3/s na ušću |
| Površina sliva | 68627 km2 |
| Izvor | Ukrajinski Karpati |
| Ušće | kod Odese Crno more |
| Države | Ukrajina, Moldavija |
| Sliv | Crnomorski |
Dnjestar (Ukrajinski: Дністер, rumunski: Nistru) je rijeka u Istočnoj Evropi duga 1362 km.
Sadržaj |
Porijeklo imena[uredi]
Ime rijeke Dnjestar dolazi od sarmatske (Iranski jezik) riječi Danu nazdja, a to je značilo Bliska rijeka. Starije skitsko ime rijeke bilo je Tiras, a to je značilo Brza.
Geografske karakteristike[uredi]
Dnjestar izvire u ukrajinskim Karpatima, na zapadu Ukrajine, pored mjesta Drohobiča blizu granice sa Poljskom, i teče jugoistočno prema ušću u Crnom moru. Jednim dijelom gornjeg toka tvori prirodnu granicu između Ukrajine i Moldavije, nakon toga teče kroz Moldaviju u dužini od 398 km, dijeleći tako Moldaviju od Pridnjestrovlja. Nakon toga Dnjester je ponovno granična rijeka između Ukrajine i Moldavije. U Crno more se ulijeva u Ukrajini, pored grada Odese, i na ušću tvori Dnjestarski liman. Dnjestarski liman je dužine 42,5 km i maksimalne širine 12 km, površine koja varira od 360 do 408 km², dok prosječna dubina iznosi 1,8 m. Na zapadnoj strani limana nalazi se gradić Belgorod Dnjestrovski a na istočnoj strain grad Ovidiopol. U donjem dijelu toka, desna obala Dnjestra je brdovita i viša od niske lijeve obale. Najvažnije pritoke Dnjestra su rijeke: Reut i Bik. Rijeka Dnjestar faktički predstavlja kraj evroazijske stepe.
Historija[uredi]
Tokom historijskog doba, za vrijeme kasnog neolita i ranog eneolitika rijeka Dnjestar je bila centar jedne od najnaprednije civilizacije na svijetu. Naime, u to doba na području današnje Ukrajine i Moldavije u periodu između 5300. godine p.n.e. i 2600. godine p.n.e. je postojala kultura nazvana Cucuteni-Tripolie nazvana prema najvećim arheološkim nalazištima Cucuteni i Tripolie. Na tom području otkrivena su mnoga arheološka nalazišta naselja koja su imala i do 15000 stanovnika a prema naučnim istraživanjima pretpostavlja se da su upravo na tom području nastale neke od prvih poljoprivrednih zajednica u historiji.
U antičko doba, Dnjestar je spominjan kao najvažnija rijeka stare Sarmatije, od strane brojnih klasičnih geografa i historičara.
Od 14. vijeka do 1812. godine dio rijeke Dnjestar je formirao istočnu granicu Kneževine Moldavije. Između dva svjetska rata, rijeka Dnjestar je bila dio prirodne granice između Rumunije i bivšeg SSSR-a. Tokom Drugog svjetskog rata, njemačke i rumunske snage borile su se protiv sovjetske crvene armije na zapadnoj obali rijeke.
Nakon raspada bivšeg SSSR-a i proglašenja nezavisnosti Republika Moldavija, područje na istoku Moldavije, između Dnjestra i granice sa Ukrajinom je odbilo lojalnost centralnoj vlasti u Kišinjevu i proglasilo Pridnjestrovsku Moldavsku Republiku sa Tiraspolom kao glavnim gradom. Na moldavskom jeziku ova se regija naziva i Transnіstrіa.
Pritoke[uredi]
S obzirom na veliki sliv Dnjestar ima mnogo pritoka a neke od njih su (naziv pritoke i dužina u km):
|
Desne pritoke: |
Lijeve pritoke: |
Vanjski linkovi[uredi]
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
