Elizabeta Luksemburška

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Elizabeta Luksemburška
SupružnikAlbert, kralj Ugarske
DjecaLadislav V, kralj Ugarske
Ana, vojvotkinja Luksemburga
Elizabeta Austrijska
DinastijaLuksemburg
OtacŽigmund, car Svetog Rimskog Carstva
MajkaBarbara Celjska
Rođenje7. oktobar 1409
Smrt19. decembar 1442

Elizabeta Luksemburška (7. oktobar 1409 - 19. decembar 1442), kraljica Njemačke, Ugarske, Hrvatske i Češke i vojvotkinja Austrije, je bila supruga Alberta II Habsburškog.[1]

Porijeklo[uredi | uredi izvor]

Elizabeta je bila kćerka Žigmunda, cara Svetog Rimskog Carstva, i njegove druge supruge, Barbare Celjske, kćerke Hermana II Celjskog. Kako nije bila kćerka Žigmundove prve žene, ugarske kraljice Marije, nije bila potomak Anžuvinaca, ali je kroz mnogo linija poticala od starih ugarskih kraljeva Arpadovića. Elizabetin djed sa majčine strane, vladar Celja, bio je sin Katarine Kotromanić, koja je bila potomak srpskih kraljeva Nemanjića. Elizabetin djed sa očeve strane bio je Karlo IV, car Svetog Rimskog Carstva, i preko njega Elizabeta je bila nasljednica Bohemije. Preko nane sa očeve strane bila je nasljednica Poljske i to preko starih Pjastovića. Elizabeta je tako bila vodeći pretendent za nekoliko slavenskih kraljevina i stoga veoma poželjna mladenka.

Porijeklo od Kotromanića[uredi | uredi izvor]

Elizabetino porijeklo od Kotromanića:

Vladislav KotromanićKatarina KotromanićHerman II CeljskiBarbara Celjska → Elizabeta Luksemburška

Brak[uredi | uredi izvor]

Dana 28. septembra 1421. godine udala se za Alberta Austrijskog. Njen muž je, po njenom nasljednom pravu, nakon smrti cara Žigmunda izabran za kralja Ugarske, Bohemije i Njemačke, a ona je time postala kraljica navedenih kraljevina.

Albert je umro 1439. godine i njegova, odnosno Elizabetina, kraljevstva su se podijelila između troje nasljednika. Pošto je titulu kraljice imala kao Albertova žena, njegovom smrću prestala je biti kraljica Ugarske, Bohemije i Njemačke. Umrla je tri godine nakon Alberta, prije vlastite majke, a njena djeca su ostala maloljetnici bez roditelja. Njen jedini sin, Ladislav V Posthumni, postao je kralj Bohemije i Ugarske, ali je umro kao adolescent bez djece, pa su Elizabetina kraljevstva naslijedili izabrani vladari. Njene kćeri, Ana i Elizabeta, nastavile su Elizabetinu liniju koja je kasnije povratila neka svoja kraljevstva.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bloks, Moniek (9. 6. 2017). "Elizabeth of Luxembourg - The heiress". History of Royal Women (jezik: engleski). Pristupljeno 16. 8. 2022.