Eolski procesi i oblici

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Wiki letter w.svg Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo.
Molimo Vas da postavite linkove prema ovoj stranici sa srodnih članaka(23-02-2012)
Vrsta eolskog procesa.

Eolski procesi i oblici su promjene na površini Zemlje koji se odnose na djelovanje vjetra, tačnije sposobnost vjetra da mijenja površinu Zemlje i drugih planeta.

Vjetrovi erodiraju, transportuju i talože materijal.

Definicija[uredi | uredi izvor]

U oblastima na Zemlji gdje je veliko dnevno zagrijavanje i noćno hlađenje, tj. gdje su dnevne razlike temperature zraka i do 70 °Celzijusa, traje snažno mehaničko raspadanje površinskih stijena. Na tim mjestim se formira veoma debeo sloj . Ispuhivanjem rastresitih stijena zaostajat će krupnije stijene i blokovi. Ovakva područja su hamade (kamene pustinje), dok su pustinje pokrivene šljunkovitim materijalom seriri.

Slabljenjem deflacionog vjetra nastaju akumulativni eolski oblici. Najveći eolski oblici su pustinje. One su blago zatalasane s manjim uzvišenjima koje se nazivaju dine. One se razlikuju po veličini. Visoke su do 20 m, duge od 100 m do 200 m. Dine se pomjeraju u pravcu puhanja vjetra. Akumulacije pijeska u obliku polumjeseca su barhane. Ispupčena strana im je okrenuta u pravcu puhanja vjetra, te je blago nagnuta, dok je zavjetrena strana strma. Barhane podsjećaju na morske talase. Prostrane pustinje sa dinama i barhanama se nazivaju: Erg (Sjeverna Afrika), Kum (Srednja Azija), Šamo (Mongolija), Nefud (Arabijski poluotok).

Raspored pustinja uslovljen je nizom fizičko-geografskih činilaca. Većina ih se nalazi u sjevernom i južnom umjerenom pojasu. Najveća pustinja na svijetu je Antarktička pustinja (13 800 000 kvadratnih kilometara), a najveća vruća pustinja na svijetu je Sahara (9 100 000 kvadratnih kilometara).

U Eolske oblike spada i les, koji je nastao taloženjem pijeska i prašine koje je vjetar ispuhao iz kamenite pustinje, sa dna isušenih jezera i mora. Najveće lesne površine su u Kini i zahvataju 600 000 kvadratnih kilometara. Lesnih naslaga ima i u Evropi pod ledom.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: