Eolski procesi i oblici
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
 |
Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo. Molimo Vas da postavite linkove prema ovoj stranici sa srodnih članaka. (23-02-2012) |
Eolski procesi i oblici su promjene na površini Zemlje koji se odnose na djelovanje vjetra, tačnije sposobnost vjetra da mijenja površinu Zemlje i drugih planeta.
Vjetrovi erodiraju, transportuju i talože materijal.
Definicija[uredi]
U oblastima na Zemlji gdje je veliko dnevno zagrijavanje i noćno hlađenje, tj. gdje su dnevne razlike temperature zraka i do 70 °Celzijusa, traje snažno mehaničko raspadanje površinskih stijena. Na tim mjestim se formira veoma debeo sloj . Ispuhivanjem rastresitih stijena zaostajat će krupnije stijene i blokovi. Ovakva područja su hamade (kamene pustinje), dok su pustinje pokrivene šljunkovitim materijalom seriri.
Slabljenjem deflacionog vjetra nastaju akumulativni eolski oblici. Najveći eolski oblici su pustinje. One su blago zatalasane s manjim uzvišenjima koje se nazivaju dine. One se razlikuju po veličini. Visoke su do 20 m, duge od 100 m do 200 m. Dine se pomjeraju u pravcu puhanja vjetra. Akumulacije pijeska u obliku polumjeseca su barhane. Ispupčena strana im je okrenuta u pravcu puhanja vjetra, te je blago nagnuta, dok je zavjetrena strana strma. Barhane podsjećaju na morske talase. Prostrane pustinje sa dinama i barhanama se nazivaju: Erg (Sjeverna Afrika), Kum (Srednja Azija), Šamo (Mongolija), Nefud (Arabijski poluotok).
Raspored pustinja uslovljen je nizom fizičko-geografskih činilaca. Većina ih se nalazi u sjevernom i južnom umjerenom pojasu. Najveća pustinja na svijetu je Antarktička pustinja (13 800 000 kvadratnih kilometara), a najveća vruća pustinja na svijetu je Sahara (9 100 000 kvadratnih kilometara).
U Eolske oblike spada i les, koji je nastao taloženjem pijeska i prašine koje je vjetar ispuhao iz kamenite pustinje, sa dna isušenih jezera i mora. Najveće lesne površine su u Kini i zahvataju 600 000 kvadratnih kilometara. Lesnih naslaga ima i u Evropi pod ledom.
Vanjski linkovi[uredi]
- http://www.lbk.ars.usda.gov/wewc/biblio/bar.htm
- http://digital.library.unt.edu/permalink/meta-dc-1551:1
 |
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||
