Gaussova konstanta
Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
U matematici, Gaussova konstanta, oznake G, se definiše kao recipročna vrijednost aritmetičko-geometrijske sredine od 1 i kvadratnog korijena od 2:
Konstanta je dobila naziv po Carlu Friedrichu Gaussu, koji je dana 30. maja 1799. godine otkrio da je
tako da je
gdje β označava beta funkciju.
Veze sa drugim konstantama [uredi]
Gaussova konstanta može se koristiti kao izraz zatvorenog oblika za gama funkciju za argument 1/4:
a pošto su π i Γ(1/4) algebarski nezavisne, Gaussova konstanta je transcendentalna.
Druge formule [uredi]
Formula za G preko Jacobijevih teta funkcija data je sa
kao i red koji brzo konvergira
Kontanta se može dati i preko beskonačnog proizvoda
Gaussova konstanta ima neprekidni razlomak [0, 1, 5, 21, 3, 4, 14, ...].
Reference [uredi]
- Eric W. Weisstein, Gaussova konstanta na MathWorld-u.
- Nizovi A014549 i A053002 u OEIS





![G = \sqrt[4]{32}e^{-\frac{\pi}{3}}\left (\sum_{n = -\infty}^{\infty} (-1)^n e^{-2n\pi(3n+1)} \right )^2.](http://upload.wikimedia.org/math/f/9/0/f90850c37d296a9232a0e56ecd54d446.png)
