Geostacionarna orbita

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije

Idi na: navigacija, traži

Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Ovaj članak nije uopće ili je loše kategorisan.
Za pomoć pogledajte spisak glavnih kategorija. Nakon dodavanja kategorija uklonite ovaj šablon.

Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.

Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.

Geostacionarna orbita: Za posmatrača na rotirajućoj Zemlji, oba satelita izgledaju nepomična na nebu, na njihovim odgovarajućim lokacijama.

Geostacionarna orbita je specijalni slučaj geosinhrone orbite. To je kružna orbita oko planete Zemlje sa inklinacijom 0° (tijelo je iznad Zemljinog ekvatora) i pri čemu je period orbite tijela jednak sideričkom periodu rotacije planete Zemlje. Tijelo na ovakvoj orbiti za posmatrača na Zemlji će stalno imati isti položaj na nebu, tj. njegove koordinate u horizontskom koordinatnom sistemu su konstantne.

Velika poluosa geostacionarnih orbita iznosi 42.164 km (napomena da se računa od centra Zemlje).

Veliki broj vještačkih satelita, najčešće telekomunikacionih i navigacionih, se nalazi na ovakvoj orbiti.

Ovakvu orbitu je prvi predložio Herman Potočnik 1929. godine u svom delu "Der Raketenmotor". Kasnije je Artur Klark, 1945. godine, u svom delu "Extra-Terrestrial Relays" također opisao ovu vrstu putanje oko Zemlje. Ponekad se u njegovu čast ova vrsta orbita naziva Klarkova orbita.

Vanjski linkovi[uredi]

p • r • u

Članci u odnosu na orbite

Orbite

Općenito	Box Capture Circular Elliptical / Highly elliptical Escape Graveyard Hiperbolična putanja Inclined / Non-inclined Osculating Parabolična putanja Parking Synchronous semi sub

Geocentrična	Geosinhrona Geostacionarna Sun-synchronous Low Earth Medium Earth High Earth Molniya Near-equatorial Orbit of the Moon Polar Tundra Two-line elements

O drugim tačkama	Areosynchronous Areostationary Halo Lissajous Mjesečeva Heliocentrična Heliosynchronous

Parametri

Oblik/Veličina	$e\,\!$ Ekcentričnost $a\,\!$ Semi-major axis $b\,\!$ Semi-minor axis $Q,q\,\!$ Apsides

Orijentacija	$i\,\!$ Inklinacija $\Omega\,\!$ Longitude of the ascending node $\omega\,\!$ Argument of periapsis $\varpi\,\!$ Longitude of the periapsis

Pozicija	$M\,\!$ Srednja anomalija $\nu\,\!$ Stvarna anomalija $E\,\!$ Ekscentrična anomalija $L\,\!$ Mean longitude $l\,\!$ True longitude

Odstupanje	$T\,\!$ Orbitalni period $n\,\!$ Mean motion $v\,\!$ Orbitalna brzina $t_0\,\!$ Epoha