Glavatica

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Glavatica
Status zaštite: Smanjeni rizik (lc)
Pure Salmo Marmoratus.jpg
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Klasa Actinopterygii
Red Salmoniformes
Porodica Salmonidae
Rod Salmo
Vrsta S. marmoratus
Dvojno ime
Salmo marmoratus
Cuvier, 1829

Glavatica (lat. Salmo marmoratus) je vrsta slatkovodnih riba iz porodice Salmonidae. Poznata je i kao mladica.

Opis[uredi | uredi izvor]

Glavatica se odlikuje izduženim i valjkastim tijelom. Glava ove ribe je velika sa velikim ustima, u kojima se nalaze izrazito jaki zubi. Boja tijela je karakteristična, nema crnih ni crvenih pjega, ali je cijelo tijelo prošarano tamnim prugama koje su izuvijane, što joj daje mramorast izgled, pa otuda i njeno latinsko ime (marmoratus). Peraja su svijetlosiva do žućkasta. Jedna je od najkrupnijih salmonidnih riba. Može narasti do 140 cm i postići masu od 30 kg. Obično su takvi primjerci rijetki, a najčešće se vide jedinke od 4 do 8 kg. Živi do 25 godina.

Stanište i ponašanje[uredi | uredi izvor]

Kao i ostale pastrmke, i glavatica naseljava brze, bistre, čiste i kisikom bogate vode. Uglavnom živi u dubljim virovima sa podvodnim stijenama, gdje traži skrovište.

Glavatica naseljava relativno usko područje balkanske strane Jadranskog sliva te neke rijeke i jezera sjeverne Italije, dok je u ostalim dijelovima svijeta do danas naučnici nisu opisali. Glavatica se susreće u rijekama Po, Soči i njenim pritokama, rijekama Istre, Bosne i Hercegovine (Una i Neretva), Crne Gore (Zeti i Morači), a moguće i u Albaniji (u Bojani i Bijelom Drimu).[1] [2]

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Mrijesti se od kasne jeseni i početka zime, od novembra do polovine januara, i to u rijekama na šljunkovitom dnu. Period mriješćenja nekada traje i po 2,5 mjeseca, zavisno od temperature vode. Na mriješćenje migrira uzvodno (anadromno). Spolnu zrelost postiže između pete i sedme godine života, kada ima dužinu od oko 70 cm. Temperatura vode na njenim prirodnim mrijestilištima iznosi 8-13 °C.

Nekada, prije izgradnje brana i formiranja akumulacionih jezera, glavatica je na svoja stalna mrijestilišta uz Neretvu migrirala čak do Glavatičeva (Kosorić, 1969). Izgradnjom brana presječeni su prirodni putevi mrijesnih migracija ove vrste i ona sada zalazi u pritoke između hidroakumulacija, ili se, pak, mriješćenje obavlja u preostalom dijelu toka između akumulacionih jezera. Nedostatak ribljih staza za ovu vrstu ima jako štetan efekat. Brojnost njenih populacija opada iz godine u godinu. Posljednjih godina ova vrsta se vještački mrijesti i uzgaja u ribogojilištu na Vrelu Bune, odakle se poribljava u tekućice, a u cilju održanja ili poboljšanja brojnosti njenih populacija. Vrlo je atraktivna vrsta za sportski ribolov, a, pored toga, značajna je i kao biološki, odnosno, genetički resurs u vodama Bosne i Hercegovine.

Način hranjenja[uredi | uredi izvor]

Izrazita je grabljivica, hrani se uglavnom larvama, insekatima, puževima i drugim ribama što je u direktnoj vezi sa veličinom jedinki, dok manji komadi posegnu i za krupnijom mušicom.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: