Groblje na Presjeci
Groblje na Presjeci kod Ustikoline Donje Žešće, Strmica, općina Foča, je srednjovjekovna nekropola i arheološki lokalitet.[1] Groblje je cjelina koju čini:
- Nekropola sa 243 stećka
- Staromuslimansko groblje koje je proglašeno za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine [2]
- Pravoslavno groblje
Lokacija[uredi | uredi izvor]
Udaljeno je 10 km sjeverozapadno od naselja Ustikolina, na putu koji vodi prema naselju Jabuka. Presjekom se naziva dio brda koja se od toponima Žešće pruža na istok prema lokalitetu Previla, paralelno sa koritom rijeke Koline.
Narodna predanja[uredi | uredi izvor]
Postoje narodna predanja koja govore o nastanku i identitetu groblja.
- Tu se dogodila bitka osmanlijske vojske i bosanske vojske hercega Stjepana Kosače. U žestokoj bitci vojske su se presjekle, pa je tako nastao toponim - "Presjeka".
- Presjeka je mjesto sukoba svatova koji su redom izginuli i okamenili se. Veliko stablo endemske bukve - "Žalosna bukva" - sa končastim granama koje se pružaju prema tlu, u neposrednoj blizini nekropole, kao da svjedoči tom predanju. Grane žalosne bukve (tzv. "pendula") su duge i izraženo viseće. Bukva je stara nekoliko vjekova, vremenom se lomi i sama obnavlja. Ne smije se oštetiti ili sjeći, a svako ko je to pokušao, snašla ga je teška sudbina.[3]
- Pošto je sultan Fatih Mehmed došao u Ustikolinu, ostavio je tu jedan kol (stražu), a kao zabita (starješinu) ostavi Turhan Emina, koji je sagradio ustikolinsku džamiju.[4]
Fočanski kadija Mulabdić i muderis Hfz. Hamid Muftić još prije 1896 godine, na osnovu čitanja natpisa na nišanu, napravili su natpis na limenoj ploči i stavili u džamiju. Ploča s natpisom je nestala u Drugom svjetskom ratu, ali se sačuvao njezin prepis u kome piše da je džamiju na Ustikolini sagradio Turhan Emin-beg godine 852 (= 1446).[5]
Naučna i arheološka istraživanja[uredi | uredi izvor]
Prve podatke o groblju i nišanu Turhan Emina na Presjeci i džamiji dao je Miron Zarzycki u Glasniku Zemaljskog muzeja u Sarajevu, navodeći i legendu.[2]
Na groblju u Presjeci Mehmed Mujezinović pronašao je stari nišan sa natpisom na arapskom jeziku u prozi, i ispisan sulus-pismom na osam kvadratnih polja sa sve četiri strane uzglavnog nišana, kome je nedostajao dio teksta. Tekst na nišanu glasi:
«Preselio je upokojeni T(urhan)...be)g, sin ... hercegovački sandžak – beg. Neka Bog oprosti grijehe njemu i njegovim roditeljima i svim vjernicima. Godine (devetstotina) šezdeset i devete. (1561/62.)»
Analizom teksta na nišanu u Presjeci i godine smrti i spiska hercegovačkih sandžak begova, nije moguće dovesti u vezu narodnu predaju koja tvrdi da je džamija na Ustikolini najstarija džamija u Bosni i Hercegovini, sa Turham Emin-begom.[5]
U toku izrade studije o groblju na Presjeci, uvidom u Acta turcarum, koja se nalaze u posjedu Historijskog arhiva u Dubrovniku, dokument pod rednim brojem 2936, spominje se Turhan- beg. On je 1549./50. godine obavljao dužnost emina u Dubrovniku (obavljao dužnosti carinika, nadgledao prodaju soli i dr.). Na temelju analize teksta dva pečata kojima je ovjeren dokument, otkriveno je ime Turhanovog oca – Huseyin, što je identično tekstu sa nišana koji je otkriven na Presjeci u toku arheoloških istraživanja 1977.[2]
Arheologija[uredi | uredi izvor]
Prva istraživanja obavljena su 1977. godine kada su otkriveni temelji ogradnog zida lokaliteta nekropole. Pronađen je i još jedan fragment starog nišana, gdje se u jednom kvadrantu, koji se sastoji od svega nekoliko riječi, napisanih na arapskom jeziku neshi pismom, nalazi jasno upisano ime Turhan. U toku arheoloških iskopavanja obavljenih 1978. godine drugi dio nišana nije pronađen, tako da je ostalo sporno da li je pokojnik bio Turhan ili sin Turhanov. Također se nije mogla precizno odrediti godina smrti pokojnika.[2]
Dijelovi sarkofaga pronađeni su 1978. godine i urađena je sanacija i rekonstrukcija dijela grobnica. Na jednom fragmentu se nalazi ispisano ime Huseyin iznad koga se nazire slovni znak koji bi mogao značiti «ibn» ili sin. Na drugoj strani se nalazi uklesan mjesec smrti pokojnika.
Interesantan je natpis na drugom fragmentu od samo nekoliko riječi pisanih nesh pismom na arapskom jeziku. Sadržaj teksta je vrlo rijedak i glasi: «Učinili smo raj njegovim utočištem.»
Tada je otkriven kameni nišan od bijelog dolomitskog krečnjaka sa kvarcnom kristalizacijom (tip miljevina), koji navode predhodni istraživači i koji pripada Turhan Emin-begu.[6]
Još jednu od posebnosti ove nekropole predstavlja pojava tzv. zidane grobnice.[2]
Po svojim antropolškim karakteristikama pronađeni skeleti odgovaraju dinarskom i armensko-anadolskom tipu.[2]
Opis[uredi | uredi izvor]
Groblje na Presjeci sastoji se od nekoliko grupa starijih nišana rasutih po okolnim šumama i proplancima, u širem području lokaliteta. Nišani u staromuslimanskom groblju se svrstavaju među najstarije očuvane nišane u Bosni i Hercegovini. Ni na jednom nema natpisa. Njihova se posebnost ogleda u motivima kojima su ukrašeni, a koji su zajednički reljefnoj dekoraciji na stećcima: motivi koplja, zastava, buzdovana, lukova i strijela, sablji, jabuka, ljudskih ruku...
Izdvaja se skupina na platou, približno kvadratnog oblika, sa nešto gušćom koncentracijom nadgrobnika u obliku sarkofaga. Ovaj plato je najvjerojatnije vještački formiran i sa sve četiri strane je oivičen podzidom i rovom. Rov je nastao iskopom zemlje kojom je nasuta površina unutar zidova. Nadgrobnici su ovdje u obliku sarkofaga i složeni su od profiliranih kamenih blokova kamena miljevine.
Tradicija zidanih grobnica u Bosni i Hercegovini prisutna je još od antičkog, ranokršćanskog doba, a potom nastavljena u srednjem vijeku. Postojanje zidanih grobnica uveliko čini ovu nekropolu specifičnom. Način sahranjivanja u zidanim grobnicama antička je i starokršćanska tradicija, ali se susreće i kod stećaka. Međutim, u muslimanskoj tradiciji sahranjivanja to je rijetka pojava,[7] pa se pretpostavlja da su u pitanju grobovi domaćih plemića koji su primili islam, a sačuvali staru tradiciju sahranjivanja.
Grobnice su rađene od grubo obrađenih kamenih ploča debljine 10–15 cm. Na njihovoj sredini smješteni su otvori za pričvršćavanje nišana. Na sredini je postolje za sarkofag od fino klesanih kamenih ploča od kamena miljevine. Ploče sarkofaga bile su spojene željeznim klamfama i olovom.
Tokom rata 1992.-1995. godine groblje je korišteno u vojne svrhe pa je razrovano i prekopano. Nišani su korišteni kao građevinski materijal prilikom izrade vojničkog rova. Dijelovi nišana razbacani su po groblju. Cjelokupna površina je zarasla u samoniklu vegetaciju. Na groblju nije izvršeno deminiranje.[2]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Zarzycki, M.,Varošica Ustikolina, GZM III, sv. II, Sarajevo, 1891., , str. 210
- Dimitrije Sergejevski, Kameni spomenici iz Rogatice i Ustikoline, GZM, Sarajevo, 1936., str. 3-4.,
- Šefik Bešlagić, Sarajevo: “Veselin Masleša“, 1982. STEĆCI – KULTURA I UMJETNOST
- Šefik Bešlagić, Sarajevo: Veselin Masleša, 1971. STEĆCI, KATALOŠKO-TOPOGRAFSKI PREGLED
- Azra Redžić, Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Gornje Podrinje u doba Kosača, IV, Sarajevo, 1977., str. 66. - 71.
- Mehmed Mujezinović, Džamija na Ustikolini, Naše starine II, Sarajevo 1954., str. 138.
- Mehmed Mujezinović, "Kulturno naslijeđe", Sarajevo –Publishing, 3. izdanje, str. 61 – 65, 1998. -Islamska epigrafika Bosne i Hercegovine, knjiga 3
- Mehmed Mujezinović, Islamska epigrafika BiH, knjiga II – Istočna i centralna Bosna, IP Veselin Masleša, Sarajevo, 1977.
- Živko Mikić, O prisustvu dinarskog i armenskog tipa na Staromuslimanskom groblju na Presjeci kod Ustikoline, Gornje Podrinje u doba Kosača, knjiga V, Sarajevo 1978.,
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Arheološki leksikon, arheološka nalazišta, strana 129". Zemaljski muzej, Sarajevo. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ a b c d e f g "Groblje na Presjeci" (PDF). Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Pristupljeno 9. 2. 2017.[mrtav link]
- ^ "Legende o groblju kod Ustikoline: Žalosna bukva koja se ne smije dirati i grobovi plemića koji su primili islam". Klix.ba. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Nekropola stećaka Presjeka - Ustikolina". Turistička zajednica BPK Goražde. Pristupljeno 9. 2. 2017.[mrtav link]
- ^ a b "Mehmed Mujezinović - Evangelos Dimitrijević: Džamija u Ustikolini" (PDF). Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ Azra Redžić, Staromuslimansko groblje na Presjeci kod Ustikoline, Naše starine br. XVI – XVII, Sarajevo, 1984., 187. – 199.
- ^ "Šefik Bešlagić: Leksikon stećaka". Svjetlost, Sarajevo, 2004. Pristupljeno 9. 2. 2017.
