Guppy

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Guppy
Mužjak (gore) i ženka (dole)
Mužjak (gore) i ženka (dole)
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Klasa Actinopterygii
Red Cyprinodontiformes
Porodica Poeciliidae
Rod Poecilia
Vrsta P. reticulata
Peters, 1859

Guppy (gupi), naučnim imenom Poecilia reticulata, je slatkovodna riba iz porodice živorortki. Jedna je od najpopularnijih akvarijskih riba i omiljena među akvaristima početnicima, zbog lahkog gajenja i razmnožavanja.

Izgled i osobine[uredi | uredi izvor]

Spolni dimorfizam kod guppija je vrlo izražen. Kao i kod većine živorotki, ženke su veće od mužjaka. Odrasla ženka duga je oko 6 cm, a odrasli mužjak oko 4 cm. Divlji mužjaci imaju kratko, ali impresivno obojeno repno peraje, dok su ženke obično sive i neugledne. Ukrštanjima su dobijeni mužjaci sa dugačkim šlaer perajima, pa čak i ženke obojenog repa.

Domovina guppija je Srednja i Južna Amerika, ali su uvezene i opstale na svim kontinentima osim Antarktika. Iako su namjerno raširene da bi kontrolirale populaciju komaraca i širenje malarije, guppiji su se ubrzo razmnožili, te sada predstavljaju opasnost prvobitnim stanovnicima voda koje su naselili.

U akvarijumu[uredi | uredi izvor]

Guppy se u evropskim akvarijima gaji još od 1905. godine, kada je uvezena iz Brazila i Venecuele. [1] Nisu zahtjevne po pitanju hemizma i temperature vode, pa se brzo i lahko prilagođavaju raznim akvarijskim uslovima. Optimalna temperature kreće se od 22 do 25 °C, ali mogu podnijeti temperaturu i do 15 °C. [2] Guppiji mogu podnijeti i veliki salinitet vode.

Miroljubiva je prema drugim vrstama i stoga podesna za društvene akvarijume. Ne treba je držati sa većim ribama kojima bi mogla postati plijen, niti sa ribama koje vole grickati duga peraja, kao što su tetrazone. Mužjaci znaju biti agresivni jedni prema drugima, a često znaju biti naporni i za ženke, kojima se stalno udvaraju. Iz toga je razloga preporučeno držati jednoga mužjaka na četiri ženke.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Guppiji su živorotke, što znači da ženke ikru nose u stomaku sve do izleganja. Mužjaci se udvaraju ženkama treperenjem i širenjem peraja, a samo parenje je brzo i kratko. Ženke oplođenu ikru nose u sebi mjesec dana, a noseća ženka može se prepoznati po tamnom i širokom trbuhu. Mladunčad guppija rađa se u obliku sićušne loptice, koja pada na dno i tu se rasklupčava, a zatim brzo juri prema površini kako bi svoj riblji mjehur napunili zrakom. Plastične mrijestilice koje se prodaju često nisu efikasne, a zbog nedostatka prostora ženka često pretrpi šok i ugine. [3] Odrasla ženka u jednom porođaju može dati od 20 do 60 mladih. Jednom oplođena ženka sačuvat će mužjakovu mliječ u svom tijelu i kasnije je iskoristiti za buduću oplodnju.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Ristić, Mihajlo ; 1973, Gajenje riba u akvarijumu
  2. ^ Ristić, Mihajlo ; 1973, Gajenje riba u akvarijumu
  3. ^ Ristić, Mihajlo ; 1973, Gajenje riba u akvarijumu
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: