Herpetologija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vodozemac - žaba: Bufo melanostictus
Mužjak alpskog tritona (Triturus alpestris)
Ženka alpskog tritona
Gušteri: par zelembaća (Lacerta viridis) i zidni gušter (Lacerta muralis)
Gmizavac - zmija: poskok (Vipera ammodytes)
Omot knjige "The Snakes Of Europe", jednog od prvih akademskih tekstova o zmijama

Herpetologija (grč. ἑρπετόν - herpeton = puzeća životinja + -λογία – logia = znanje, učenje) je grana zoologije koja se bavi proučavanjem vodozemaca (žabe, krastače, salamandre, tritoni), i gmizavaca (uključujući zmije, guštere, crvolike guštere. kornjače i krokodile).[1]

Batrahologija je dalje subdisciplinarna herpetologija, koja proučava vodozemce. Herpetologija se bavi poikilotermnim tetrapodima. Prema ovoj definiciji "herps" (ili ponekad "herptiles" ili "herpetofauna") isključuju ribe, ali to nije neuobičajeno za herpetološka i ihtiološka naučnih društava koja se okupljaju na objavljivanju zajedničkih časopisa i na konferencijama, u cilju razmjene ideja između istraživača u ovim oblastima. Jedna od najprestižnijih organizacija, American Society of Ichthyologists i Herpetologists, je primjer za to. Mnoga herpetološka društva postoje i danas, nakon što su formirana ona za promociju naučnog interesa za reptile i vodozemce, u zarobljeništvu i divljini.

Herpetologija nudi spoznaje čovječanstvu o ulozi vodozemaca i gmizavaca u globalnoj ekologiji, posebno zbog toga što su vodozemci često vrlo osjetljivi na promjene u okolišu, nudeći vidljivo upozorenje ljudima da se upravo dešavaju značajne promjene u prirodi. Osobe sa strastveni interesom za herpetologiju i koje drže različite reptile ili vodozemce često sebe nazivaju herperi.[2]

Herp je narodni termin za gmizavce i vodozemce. To je izvedeno iz starog termina herpetili, s korijenima u Lineovoj klasifikaciji životinja, u kojoj su reptili i vodozemci svrstani zajedno u istu klasu. Postoji više od 6.700 vrsta vodozemaca[3] i preko 9.000 vrsta gmizavaca.[4] Uprkos modernoj taksonomskoj irelevantnosti, termin je uporan, posebno u nazivima herpetologija, kao naučna studije reptila i vodozemaca i herpetoculture, uzgoja reptila i vodozemaca u zarobljeništvu.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004): Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-686-8.
  2. ^ "herpers - Community Profile". Community.livejournal.com. 9. 6. 2001. Pristupljeno 13. 8. 2012.
  3. ^ "AmphibiaWeb". AmphibiaWeb. Pristupljeno 13. 8. 2012.
  4. ^ "Species Statistics February 2012". Reptile-database.org. Pristupljeno 13. 8. 2012.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]