Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809.

Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809.
defile članova bratovštine u Zagrebu
Datum osnivanja	1924.
Vrsta	udruženje građana
Glavno sjedište	Zagreb, Hrvatska
predsjednik	Ivo Škanata, gastald (upravnik)
Glavni organ	Skupština, Veliko vijeće
Veb-sajt	bokeljska-mornarica.hr

Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809. je udruženje registrovano 1991. godine u Zagrebu kao sljednik Društva „Bokeljska mornarica“ osnovanog 1956. na bazi zavičajnog udruženja Bokelja sa sjedištem u Zagrebu od 1924. Bratovština okuplja Bokelje sa ciljem očuvanja i njegovanja tradicije dvanaest vijekova stare pomorske jedinice iz Boke kotorske.

Bratovština ima svoje podružnice u nekoliko gradova u Hrvatskoj, i to u Rijeci, Puli, Zadru, Splitu i Dubrovniku. Sarađuje sa istoimenim društvom koje postoji u gradu Kotoru u Crnoj Gori. U djelokrugu njenog rada je organizovanje društveno-kulturnih događaja, među kojima je najznačajnija proslava Dana svetog Tripuna, zaštitnika grada Kotora, Bokeljske mornarice i Kotorske biskupije, te drugih kulturnih manifestacija i svečanosti, kao i i učestvovanje u njima. Vojno-pomorska komponenta bratovštine uključila se u rad udruženja historijskih jedinica Hrvatske vojske .

Historija

Korijeni Bokeljske mornarice sežu do početka devetog vijeka, tačnije do godine 809., kada su kotorski mornari učestvovali u preuzimanju moći svetog Tripuna s mletačkog broda i njihovom prebacivanju u grad Kotor. Od tada je taj svetac postao zaštitnik i svih bokeljskih mornara, te se svake godine svečano obilježava taj tradicionalni događaj.

U 12. vijeku Bokeljska mornarica poprimila je izraženi vojni karakter, da bi u 13. vijeku postala staleška organizacija pomoraca iz Boke kotorske, teritorije koja je u to vrijeme bila pod patronatom Mletačke Republike. U Statutu iz godine 1463. navodi se da bratovštinom upravlja zbor svih članova, a izvršni organ je uprava u kojoj se nalazi gastald (upravnik), tri prokuratora i dva sindika. Prema Statutu uloga bratovštine je stručno osposobljavanje mladih pomoraca, pomoć siromašnim i ostarjelim članovima, jačanje brodarstva, organizovanje odbrane teritorijalnih voda, borba protiv gusara i drugo.

Na čelu borbenog odreda bratovštine je bokeljski admiral, a ostali činovi su podadmiral, major, prvi kapetan, drugi kapetan, natporučnik, prvi poručnik, poručnik, narednik, pobočnik, barjaktar, kopljanik, kolovođa, mornar, te mali admiral (dječji čin).

U nemirnim vremenima kroz mnoge vijekove, kada je plovidba morima bila veoma nesigurna, što zbog ratova, što zbog gusara, moreplovci su morali da posjeduju borbene vještine. Bokelji su pokazali svoje umijeće ratovanja u mnogim pomorskim bitkama (kao što je na primjer bitka kod Lepanta), te ratovima (npr. Morejski rat).

Također pogledajte

• Hrvatska vojna historija
• Historija Crne Gore
• Ratna mornarica

Vanjski linkovi

• Hrvatska bratovština "bokeljska mornarica 809" u popisu zagrebačkih udruženja građana
• Bokeljska mornarica u enciklopediji Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža
• Gastald Ivo Škanata – predsjednik bratovštine
• Obilježavanje 90. godišnjice osnivanja bratovštine
• Bratovština organizuje kulturni skup „Kulturološki obrisi Boke kotorske“