Josip Šentija
Josip Šentija (Brnaze, 15. mart 1931. – Zagreb, 29. novembr 2020.)[1] hrvatski novinar, publicist i leksikograf.
Životopis[uredi | uredi izvor]
Izvjestitelj je Radio-televizije Zagreb iz Rima. Povratkom u Hrvatsku, kao sudionik Hrvatskoga proljeća, bio je član Izvršnog vijeća Sabora (1971. – 72.). Nakon gušenja pokreta smijenjen je, a od 1972. radio kao urednik u Leksikografskom zavodu; bio je glavni urednik Opće enciklopedije (1977. – 88.), zatim prvi ravnatelj HINA-e (1990. – 91.) te savjetnik Predsjednika Republike Franje Tuđmana od 1991. – 1992. godine.[2]
Djela[uredi | uredi izvor]
- Ako Hrvatske bude. Zapisi iz onih godina, Školska knjiga, Zagreb, 2005., ISBN 953-0-61457-8
- Razgovori s Mikom Tripalom o Hrvatskom proljeću, Profil International, Zagreb, 2005., ISBN 953-120-147-1
- Jedna hrvatska sudbina. Priča o Vjekoslavu Prpiću ispričana njim samim na kraju puta, Školska knjiga, Zagreb, 2007., ISBN 978-953-0-61478-9
- Skandinavizacija Balkana - helvetizacija BiH: ogledi, izlaganja, komentari 1990-2000, Školska knjiga, Zagreb, 2008., ISBN 978-953-0-61269-3
- S Krležom, poslije '71.: zapisi iz leksikografskog rokovnika, 1-Masmedia, Zagreb, 2000.; 2-Školska knjiga, Zagreb, 2011.
Reference[uredi | uredi izvor]
- HRT / Leksikon radija i televizije: Šentija, Josip Arhivirano 23. 1. 2021. na Wayback Machine
- LZMK / Hrvatska enciklopedija: Šentija, Josip
- ^ Ferata.hr – In memoriam Josip Šentija objavljeno i pristupljeno 30. studenoga 2020.
- ^ Josip Šentija, pristupljeno 28. srpnja 2013.