Kotar Kalmar

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Kalmar län)
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Kotar Kalmar
Kalmar län (sv)
kotar
Kalmar län vapen.svg
Grb
Država  Švedska
Historijska pokrajina Småland i Öland
Glavni grad Kalmar
Površina 11 171 km2
Stanovništvo 233 168 (31. mart 2011)
Gustoća 20.87 /km2
Osnovan 1634.
Vlada  
 - Načelnik ?
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
SverigesLän2007Kalmar.svg

Kotar Kalmar (švedski: Kalmar län) je kotar na jugu Švedske. Glavni grad kotara je Kalmar.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Kotar Kalmar se graniči sa kotarima Östergötland, Jönköping, Kronoberg i Blekinge. U sastav kotara ulazi ostrvo Öland, koje je najmanja pokrajina Švedske, te istočni dio pokrajine Småland. Sjeverni dio kotara je bogat malim jezerima i starim selima. U kotaru se nalaze dva nacionalna parka, 14 zaštićenih prirodnih područja i oko 100 prirodnih rezervata.

Najveći gradovi[uredi | uredi izvor]

Općine[uredi | uredi izvor]

Općine kotara Kalmar

(Broj stanovnika po popisu od 31. marta 2006)

Historija[uredi | uredi izvor]

Kotar Kalmar je osnovan 1634. godine prilikom podjele Švedske na kotare, ali tek u 18. vijeku je dobio svoje sadašnje granice. Sve do 1970. kotar je bio podijeljen na dva dijela: Kalmar läns norra landsting (sjeverna skupština kotara Kalmar) sa Västervikom kao glavnim gradom i Kalmar läns södra landsting (južna skupština kotara Kalmar) sa Kalmarom kao glavnim gradom. Ali Kalmar je i dalje bio glavni grad cijelog kotara sa kotarskom upravom i kotarskim načelnikom. Razlog ovoj podjeli je bila gustoća naseljenosti, a i rivalitet koji je vladao između gradova Kalmar i Västervik. Zbog svog strategijskog položaja pored Baltičkog mora, blizine ostalih baltičkih država te razvoja brodarstva i trgovine, od velike je važnosti bilo koji će grad biti glavna luka pokrajine Småland.

Stanovništvo i privreda[uredi | uredi izvor]

Ölandsbron, most koji spaja Kalmar i Öland

U kotaru živi 233.999 stanovnika na površini od 11.171 km2 i jedan je od pet kotara s najmanjom stopom naseljenosti.

Kotar je dugo vremena bio siromašan i zaostao u poređenju sa ostalim dijelovima pokrajine Småland. Stopa raseljenosti je bila među najvećim u ovom kotaru. Glavni razlozi emigracije su bili neprofitabilna sitna zemljoradnja i siromaštvo. 1880. godine kotar je imao 245.000 stanovnika, cifra koja još uvijek nije prekoračena (2005. broj stanovnika je iznosio 234.000).

Ostrvska pokrajina Öland bila je ka putu do totalnog raseljenja, sve do otvorenja mosta Öland 1972. godine. Povezivanjem Kalmara i Ölanda putem mosta došlo je do izgradnje kalmarskih predgrađa Färjestaden, Borgholm i Mörbylånga.

Industrijalizacija je kasno počela, a bila je i slaba. Danas su najrazvijenije mašinska industrija, šumarstvo i jednim dijelom poljoprivreda duž većih rijeka. Najbolje je razvijena teška industrija u lučkom gradu Oskarshamn, gdje se nalaze poznate kompanije Scania (proizvodnja kamiona i autobusa) i OKG (nuklearni reaktori).

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: