Kotar Västra Götaland

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Kotar Västra Götaland
Västra Götalands län (sv)
kotar
Västra Götaland vapen.svg
Grb
Država  Švedska
Historijska pokrajina Västergötland, Bohuslän,
Dalsland i Värmland
Glavni grad Göteborg
Površina 23 942 km2
Stanovništvo 1 589 016 (31. mart 2011)
Gustoća 66.36 /km2 
Osnovan 1998
Vlada  
 - Načelnik Lars Bäckström
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme

Kotar Västra Götaland (švedski: Västra Götalands län) je kotar na jugozapadu Švedske, a osnovan je 1998. godine spajanjem kotara Göteborg, Bohus, Skaraborg i Älvsborg zbog efikasnije uprave javnih službi okruga. [1] Glavni grad je Göteborg, najveći lučki grad i drugi po veličini u Švedskoj. [2]

Historija[uredi | uredi izvor]

Västra Götalands län je relativno novi veliki kotar. Osnovan je 1. januara 1998. spajanjem kotara Älvsborgs län, Göteborgs län, Bohus län i većeg dijela Skaraborgs län. Općine Mullsjö i Habo, koje su bile u sastavu kotara Skaraborgs, pripale su kotaru Jönköpings län. [3] Falköping je antički grad koji je dao značajan doprinos razvoju švedske kulture i zakona. Skara, predhrišćansko religijsko središte bilo je stolno mjesto prve Švedske biskupije od 1015. godine i bio je važno gradsko središte tokom Srednjeg vijeka. [2]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Västra Götalands län graniči sa švedskim kotarima Värmlands län, Örebro län, Östergötlands län, Jönköpings län i Hallands län, norveškim kotarom Østfold, jezerima Vättern i Vänern te moreuzom Skagerrak. Kotar se sastoji od historijske pokrajine Bohuslän, velikim dijelom pokrajina Dalsland i Västergötland te manjim dijelovima pokrajina Halland i Värmland.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

U kotaru ima preko 1,5 milion stanovnika, što je 17 % od cjelokupnog stanovništva Švedske, a podijeljen je na 49 općine od kojih je najveća Göteborg sa preko 500 000 stanovnika, a najmanja Dals-Ed sa 4.896 stanovnika. Ovdje se može pronaći čitav niz naselja, od kosmopolitskog grada, gradova srednje veličine do sela u slabo naseljenim ruralnim područjima. Gustoća naseljenosti je u prosjeku 65 stanovnika po stanovnika/km2. [1] Površina mu je 23.942 km2, drugi je po veličini po broju stanovnika, a peti po površini. [2]

Priroda[uredi | uredi izvor]

Topografski, regije kotara se mogu podijeliti na zapadnu obalu sa svojim otvorenim pejzažima, arhipelagom, izloženim stijenama, listopadnom šumom, nizovima vrijeske i priobalnih šuma; i šumske obale Bohusa sa arhipelagom, borove i hrastove šume u poljoprivrednim područjima. Dalje od obale postoje brdovita područja sa crnogoričnim i listopadnim šumama sa istaknutim grebenima i dolinama. Unutrašnjost se odlikuje središnjim ravnicama sa obradivim zemljištem, planinskim platoima i listopadnim šumama. Najveći grad okruga, Göteborg, osnovan je 1619. godine. [4] 53% od ukupne površine kotara je pod šumama, dok je samo 7% naseljeno. Tu se nalazi 29.611 ostrva površine (124.234 hektara) od kojih je 695 naseljeno. Najveća ostrva su Orust, Hisingen i Tjörn. Najviše ostrva se nalazi u općinama Lidköping (2.609), Strömstad (2.556) i Tanuk (2.186). Tresticklan (Dals-Ed), Djurö (Mariestad) i Tiveden (Karlsborg) su nacionalni parkovi kotara koji pokrivaju površinu od 5.655 ha. Pored toga, u kotaru se nalazi i 331 (92.805 ha) prirodnih rezervata.

Industrija i turizam[uredi | uredi izvor]

Västra Götaland je u Švedskoj prije svega regija za transport i industriju kao i tranzitna zona za terete iz cijele Skandinavije. Göteborg ima najveću luku u Skandinaviji. U odnosu na ostatak Evrope, Västra Götaland je na vrhu rang liste kada je u pitanju trgovina i industrijsko investiranje u istraživanje i razvoj. [4] Industrijska aktivnost se uglavnom odvija u Göteborgu i Boråsu gdje ima dosta kamenoloma za proizvodnju cementa, tu se prave i šibica, a u Göteborgu se nalazi Volvo tvornica za završno sklapanje automobila. Vodopadi i brzaci rijeke Göta su važan izvor pri proizvodnji električne energije u hidrocentrali Trollhättan. Brojna primorska odmarališta obezbjeđuju značajnu turističku ponudu na zapadnoj obali ovog kotara. [2]

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Najveća mjesta[uredi | uredi izvor]

Tvrđava Älvsborg u Göteborgu
  1. Göteborg (495.849)
  2. Borås (61.929)
  3. Trollhättan (44.046)
  4. Skövde (32.505)
  5. Uddevalla (29.810)
  6. Lidköping (24.389)
  1. Alingsås (22.361)
  2. Vänersborg (21.383)
  3. Kungälv (20.454)
  4. Lerum (15.543)
  5. Falköping (15.369)
  6. Mariestad (15.043)

(Broj stanovnika po popisu iz 2000.)

Općine[uredi | uredi izvor]

Västra Götaland County.png
  1. Ale
  2. Alingsås
  3. Bengtsfors
  4. Bollebygd
  5. Borås
  6. Dals-Ed
  7. Essunga
  8. Falköping
  9. Färgelanda
  10. Grästorp
  11. Gullspång
  12. Götene
  13. Gothenburg
  14. Herrljunga
  15. Hjo
  16. Härryda
  1. Karlsborg
  2. Kungälv
  3. Lerum
  4. Lidköping
  5. Lilla Edet
  6. Lysekil
  7. Mariestad
  8. Mark
  9. Mellerud
  10. Munkedal
  11. Mölndal
  12. Orust
  13. Partille
  14. Skara
  15. Skövde
  16. Sotenäs
  17. Stenungsund
  1. Strömstad
  2. Svenljunga
  3. Tanum
  4. Tibro
  5. Tidaholm
  6. Tjörn
  7. Tranemo
  8. Trollhättan
  9. Töreboda
  10. Uddevalla
  11. Ulricehamn
  12. Vara
  13. Vårgårda
  14. Vänersborg
  15. Åmål
  16. Öckerö

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b http://www.lansstyrelsen.se/vastragotaland/En/om-lansstyrelsen/vastra-gotaland-county/Pages/default.aspx
  2. ^ a b c d http://www.britannica.com/EBchecked/topic/623913/Vastra-Gotaland
  3. ^ http://www.vastragotaland.se/
  4. ^ a b http://www.vgregion.se/en/Vastra-Gotalandsregionen/Home/Regional-development/
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: