Kotar Jönköping

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Kotar Jönköping
Jönköpings län (sv)
kotar
Jönköpings läns vapen.png
Grb
Država  Švedska
Historijska pokrajina Småland, Västergötland
Glavni grad Jönköping
Površina 10 475 km2
Stanovništvo 331 247
Gustoća 31 /km2
Osnovan 1687.
Vlada  
 - Načelnik Lars Engqvist
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
SverigesLän2007Jönköping.svg

Kotar Jönköping (švedski: Jönköpings län, fon. Jonšopings len) je kotar u južnom dijelu Švedske. Glavni grad kotara je Jönköping.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Kotar Jönköping graniči sa kotarima Västra Götaland, Östergötland, Kalmar, Kronoberg i Halland. U sklopu kotara se nalazi sjeverozapadni dio pokrajine Småland i, od 1. januara 1998, općine Habo i Mullsjö u pokrajini Västergötland.

Najveći gradovi[uredi | uredi izvor]

Općine[uredi | uredi izvor]

Općine kotara
  1. Aneby (6.584)
  2. Eksjö (16.617)
  3. Gislaved (29.492)
  4. Gnosjö (9.731)
  5. Habo (9.884)
  1. Jönköping (121.229)
  2. Mullsjö (7.093)
  3. Nässjö (29.314)
  4. Sävsjö (11.045)
  5. Tranås (17.766)
  1. Vaggeryd (12.700)
  2. Vetlanda (26.508)
  3. Värnamo (32.718)

(Broj stanovnika po popisu od 31. marta 2006)

Jezera[uredi | uredi izvor]

Pogranični kotari[uredi | uredi izvor]

Historija[uredi | uredi izvor]

Ruina Brahehus iz 17. vijeka pored E4

Kotar Jönköping je staro kulturno područje sa ostacima iz raznih epoha. U njemu se nalazi preko 20.000 drevnih ostataka iz mlađeg kamenog doba, bronzanog doba, željeznog doba i srednjeg vijeka. Na ostrvu Visingsö u jezeru Vättern nalazi se jedan od najvećih švedskih kulturnih sredina. U srednjem vijeku su mnogi švedski kraljevi živjeli na Visingsö odakle su upravljali kraljevinom.

Najpoznatije drevne građevine u kotaru su muzej Tändstick u Jönköpingu, dvorac Gripenberg kod Tranåsa, Hylten fabrika u Gnosjö, te sjeverni dio grada Eksjö.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Kotar ima 331.247 stanovnika i jedan je od pet najgušće naseljenih kotara Švedske. Mjesta pored saobraćajnih čvorova, kao što su Jönköping, Värnamo i Nässjö, su ujedno i najveći gradovi/općine kotara. Jugozapadni i sjeveroistočni dio kotara imaju negativan priraštaj stanovništva već nekoliko godina.

Priraštaj 2006. godine (prvi kvartal)

  • Kotar: 330 681 (+ 502)
  • Jönköping općina: 121 229 (+264)
  • Värnamo općina: 32 718 (+18)
  • Nässjö općina: 29 314 (+ 0)
  • Gnosjö općina: 9 731 (-22)

Više informacija o priraštaju stanovništva u kotaru i općinama se nalazi na SCB (www.scb.se).

Priroda[uredi | uredi izvor]

Nacionalni park Store Mosse

Krajolik kotara Jönköping varira. Velikim dijelom kotar je prekriven šumama. U kotaru se nalazi preko 2.300 jezera i nekoliko velikih rijeka, među kojima i rijeke Lagan i Emån. Na južnom dijelu Vätterna, najvećeg i najdubljeg jezera kotara, se proteže Jönköping, glavni grad kotara. Na jugu se nalazi nacionalni park Store Mosse, veliko močvarno područje. Najveća planina je Tomtabacken, koja se izdiže 377 metara iznad mora.

Saobraćaj[uredi | uredi izvor]

Zbog svog centralnog položaja u Švedskoj, infrastruktura kotara je veoma razvijena. Velike saobraćajnice su autoput E4, koji ide u pravcu sjever-jug, i magistralni put R40 između Jönköpinga i Göteborga.

Željeznička mreža kotara je jedna od najobimnijih u Švedskoj. Ukupna dužina željezničkih pruga iznosi 600 km, od kojih je većina kraće lokalne pruge. Najveći željeznički čvor kotara i jedan od najvećih čvorova u Švedskoj se nalazi u gradu Nässjö.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: