Karijes

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Karijes zuba

Karijes (lat: Caries dentium) je hronično oboljenje tvrdih zubnih tkiva koje napreduje progresivno, centripetalno i dovodi do razaranja zuba. Njegovo porijeklo je višeuzročno, a velika učestalost ga ubraja među najčešća oboljenja savremenog čovjeka. Karijes počinje na površini zuba (u 75 % slučajeva na griznoj površini) i to razgradnjom gleđi (demineralizacijom) i progresivno prodire u dubinu i širinu zahvatajući ostale strukture zubnog tkiva.

Etiopatogeneza[uredi | uredi izvor]

Veliki broj općih i lokalnih, unutrašnjih i spoljašnjih faktora se dovodi u vezu sa nastankom karijesa. U opće faktore se ubrajaju: rasa, nasljedni činioci, životno doba pojedinca, pol, funkcija endokrinih žlijezda, ishrana i sl. U lokalne faktore spadaju: mikroorganizmi, pljuvačka, oblik i raspored zuba, jatrogeni faktori, loša dentalna higijena itd.

Teorije o nastanku karijesa[uredi | uredi izvor]

Od ideje da crvi uzrokuju truljenje zuba, koja se pojavila 200 godina p. n. e., pa sve do danas postoje brojne teorije o tome kako nastaje karijes. Jedni smatraju da se uzroci nastanka karijesa nalaze u samom zubu, dok je prema drugima on uslovljen spoljašnjim faktorima. Neke teorije za glavne krivce nastanka karijesa smatraju strukturne ili biohemijske defekte u zubnom tkivu, dok drugi uzroke nalaze u lokalnim predisponirajućim faktorima sredine. Po jednom shvatanju karijes počinje u organskom matriksu gleđi, a po drugom u neorganskom dijelu.

Na osnovu toga ove teorije se dijele na endogene i egzogene, u zavisnosti od toga kojim faktorima rizika daju prioritetnu ulogu.

Egzogene teorije nastanka karijesa[uredi | uredi izvor]

Endogene teorije nastanka karijesa[uredi | uredi izvor]

Karijes imuna i predilekciona mjesta[uredi | uredi izvor]

Klasifikacija karijesa[uredi | uredi izvor]

Prema tkivu koje zahvaća karijes možemo podijeliti na karijes cakline,karijes dentina te karijes cementa.

Prema lokalizaciji ga klasificiramo kao okluzalni ili aproksimalni karijes, karijes fisura ili jamica,karijes na predilekcionim mjestima, karijes vrata zuba, karijes na atipičnim mjestima.

Prema načinu širenja/napredovanja karijes možemo podijeliti na penetrirajući i podminirajući.

U odnosu na blizinu pulpe razlikujemo caries superficiale, caries media i caries profunda (simplex/ complicata)

Prema brzini razvoja može biti caries acuta, caries chroica i caries sicca.

Prema načinu pojave karijes možemo klasificirati na primarni i sekundarni.

Karijes dentina[uredi | uredi izvor]

Karijes cementa[uredi | uredi izvor]

Reakcije u pulpi[uredi | uredi izvor]

Karijes kod djece[uredi | uredi izvor]

Dijagnostika[uredi | uredi izvor]

Liječenje[uredi | uredi izvor]

Prevencija[uredi | uredi izvor]

Higijena[uredi | uredi izvor]

Ishrana[uredi | uredi izvor]

Fluoridi[uredi | uredi izvor]

Antimikrobni preparati[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]