Kormofite

Kormofite – Cormophyta Cormobionta – (grč. ϰορμός - kormos = panj, deblo +φυτόν - fiton = biljka) ili stablašice su višećelijske biljke čije je tijelo, za razliku od talofita ili steljnjača, diferencirano na korijen i izdanak sa stablom i (obično) listovima. Kako imaju i provodne sudove, nazivaju se i biljke cjevnjače (Plantae vasculares ili Tracheophyta). Tipske kormofite su ukupnom građom spolnih i nespolnih organa za razmnožavanje prilagođene životu na kopnu. Samo su neke grupe sekundarno evoluirale ka prilagodbama na život u vodenoj sredini, kao što su vodene papratnjače (Marsileaceae), a među skrivenosjemenjačama, primjerice, porodica lopoča (Nymphaeaceae), žabovlatke (Callitrichaceae), žabogrizi ili vodarke (Hydrocharitaceae) ili pojedine vrste iz ostalih porodica, npr. vodeni ljutić (Ranunculus aquatilis).

Pravi kormus imaju paprati, golosjemenjače i skrivenosjemenjače. Međutim, u ranijim klasifikacijama biljnoga svijeta, u taksonomsku skupinu stablašica su uključivne i mahovine. Iako je njihovo vegetativno tijelo nediferenciran ili slabo diferenciran talus, koji nema korijena (već je za podlogu pričvršćena nitastim rizoidima), mahovine su, zbog višećelijskih spolnih i nespolnih rasplodnih organa i metageneze, svrstane, kao pododjeljak (Bryophyta), zajedno s pododjeljkom papratnjača (Pteridophyta). Prema nekim autorima, s pododjeljkom golosjemenjača, uvrštavane su u odjeljak arhegonijate, a sve zajedno i odjeljak sjemenjača ili cvjetnica, u skupinu kormofita ili stablašica.^[1]

Najstarije kopnene stablašice bile su prapaprati (Psilophytatae). Smatra se da su evoluirale iz srodnika zelenih algâ u paleozoiku, na prijelazu između silura i devona, a izumrle su u paleozoiku. U ukupnom biljnom pokrovu, skrivenosjemenjače su danas su najbrojnija skupina kormofita.

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Kada je riječ o sistematskoj klasifikaciji, kao i kod talofita, u ovoj oblasti i za kormofite postoji široko neslaganje većine botaničara. Jedna od popularnijih podjela je sljedeća:

Odjeljak: Bryiophyta – mahovine;
- Razredi: Musci i Hepaticae;
Odjeljak: Pterydophyta – paprati;
- Razredi: Psilophytatae, Lycopodiatae, Equisetatae, 'Filicatae;
Odjeljak: Spermatophyta:
- Pododjeljak: Coniferophytina:
  - Razredi: Ginkgoatae, Pinatae;
- Pododjeljak: Cycadophytina:
  - Razredi: Lyginopteridatae, Cycadatae, Bennettitatae, Gnetatae;
- Pododjeljak: Magnoliophytina:
  - Razred Magnoliatae:
    - Podrazred: Magnoliidae:
      - Redovi: Magnoliales, Piperales, Nimpheales, Ranunculales, Papaverales;
  - Podrazred: Hamamalidideae:
    - - Redovi: Hamamelidales, Fagales, Urticales, Juglandales;
  - Podrazred: Rosidae:
    - - Redovi: Saxifragales, Rosales, Fabales, Geraniales, Euphorbiales, Araliales;
  - Podrazred: Dileniidae:
    - - Redovi: Violales, Capparales, Salicales, Cucurbitales, Malvales, Ericales, Primulales;
  - Podrazred: Caryophyllidae:
    - - Redovi: Caryophyllales, Polygonales.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Talofite

Reference[uredi | uredi izvor]

^ Shaw A. J., Goffinet B., Eds.: Bryophyte Biology. Cambridge University Press, Cambridge, ISBN 0-521-66097-1.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

[1] Shaw A. J., Goffinet B., Eds.: Bryophyte Biology. Cambridge University Press, Cambridge, ISBN 0-521-66097-1.

[1]