Kristijan X, kralj Danske

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kristijan X
Kralj Danske
Vladavina14. maj 1912 - 20. april 1947
PrethodnikFridrik VIII
NasljednikFridrik IX
SupružnikAleksandra od Mecklenburg-Schwerina
DjecaFridrik IX, kralj Danske
Knud, nasljedni princ od Danske
DinastijaSchleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg
OtacFridrik VIII, kralj Danske
MajkaLudovika od Švedske
Rođenje26. septembar 1870.
Palača Charlottenlund, Kopenhagen
Smrt20. april 1947.
Palača Amalienborg, Kopenhagen

Kristijan X (puno izvorno ime Christian Carl Frederik Albert Alexander Vilhelm; 26. septembar 1870 - 20. april 1947) je bio kralj Danske i jedini kralj Islanda.

Rođen je u palači Charlottenlund blizu Kopenhagena. Bio je najstarije dijete danskog kralja Fridrika VIII i švedsko-norveške princeze Ludovike. Njegov brat je, po prekidanju personalne unije između Švedske i Norveške, izabran za norveškog kralja, postavši tako Haakon VII, kralj Norveške.

Bio je autoritativan vladar koji je strogo držao do kraljevske riječi i moći, što ga je u doba rastuće demokratije činilo nepodobnim za popularnost u narodu. Međutim, njegova vladavina je obuhvatala Prvi i Drugi svjetski rat, te su upravo te osobine su zaslužne za njegov odnos prema Nijemcima koji ga je učinio jednim od popularnih danskih monarha.

Brak i potomstvo[uredi | uredi izvor]

Godine 1898. oženio je vojvotkinju Aleksandru od Mecklenburg-Schwerina. S njom je imao dvoje djece:

Vladavina[uredi | uredi izvor]

Naslijedio je oca po njegovoj smrti 1912. godine.

Påskekrisen[uredi | uredi izvor]

U aprilu 1920. godine, po završetku Prvog svjetskog rata, pokrenut je postupak ponovnog ujedinjenja Danske sa svojim nekadašnjim feudom, pokrajinom Schleswig. Stanovništvo sjevernog Schleswiga je izglasalo pripajanje Danskoj, stanovništvo središnjeg Schleswiga je izglasalo pripajanje Njemačkoj, dok u južnom Schleswigu nije ni došlo do referenduma zbog očite većine njemačkog stanovništva.

Kralj Kristijan X je, međutim, zajedno s danskim nacionalistima, tražio da se barem grad Flensburg pripoji Danskoj. Zbog toga je tražio od premijera, Carla Theodora Zahlea, da uključi Flensburg u proces pripajanja. Zahle se nije složio, te je, nakon teških rasprava s kraljem, podnio ostavku u roku od nekoliko dana. Kristijan je zatim otpustio ostatak kabineta i zamijenio ga konzervativnijim kabinetom. Ova odluka je uzrokovala proteste i gotovo revolucionarnu atmosferu u Danskoj, zbog čega je budućnost danske monarhije nekoliko dana bila u opasnosti.

Suočen s opasnošću po dansku krunu, Kristijan je započeo pregovore sa socijaldemokratima i popustio. Raspustio je vlasitu vladu i uspostavio kompromisni kabinet koji je vršio dužnost sve do izbora sljedeće godine.

Ovo je bio posljednji put da se danski monarh pokušao uplesti u politiku bez podrške parlamenta. Nakon ovog događaja, poznatog kao Påskekrisen, Kristijan je prihvatio ulogu ustavnog monarha.

Drugi svjetski rat[uredi | uredi izvor]

Fotografija kralja Kristijana X koji sam jaše Kopenhagenom, predstavljajući simbol danskog suvereniteta. O ovome govori danska patriotska pjesma "Der rider en Konge".

Za razliku od holandske kraljice Vilme i njegovog brata, norveškog kralja Haakona VII, Kristijan X i njegova porodica nisu napustili Dansku za vrijeme Drugog svjetskog rata. Danska vlada, te tako i kralj i kraljica Aleksandra, su formalno sarađivali s Nijemcima. Iako su njegovi govori izražavali vladinu zvaničnu politiku sarađivanja s okupatorima, Kristijan je ipak bio smatran čovjekom otpora. Uprkos starosti i delikatnoj situaciji, kralj je svaki dan jahao na konju kroz Kopenhagen sam, bez čuvara, pozdravljajući Dance, a ignorirajući pozdrave Nijemaca, što ga je učinilo slavnim. Značajno je podržavao Jevreje u svom kraljevstvu, te o toj podršci Jevrejima postoji mnogo kazivanja.[1]

Godine 1942. Adolf Hitler je kralju poslao dugački telegram u kojem mu je čestitao 72. rođendan. Kralj mu je odgovorio jednostavno: Meinen besten Dank. Chr. Rex (bosanski: Moje najljepše zahvale)[2]. Ovakav odgovor je razbjesnio Hitlera, što je Kristijanu bila i namjera. Hitler je odmah povukao njemačkog ambasadora iz Kopenhagena i protjerao danskog ambasadora iz Njemačke. Rastući pritisak Njemačke na Dansku je doveo do raspuštanja vlade i uspostavljanja vlade od koje se očekivalo da bolje sarađuje.

Smrt[uredi | uredi izvor]

Po padu s konja 19. oktobra 1942. godine ostao je invalid. Umro je pet godina kasnije kao invalid. Sahranjen je u katedrali Roskilde.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "United States Holocaust Memorial Museum". Arhivirano s originala, 6. 5. 2009. Pristupljeno 4. 12. 2009.
  2. ^ Christian X[mrtav link]