Lena

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Lena
LenaJakutsk.jpg
Dužina 4472 km
NM izvora 1640
Prosječni protok (na ušću u Laptevsko more)
prosjek 17 000 m3/s
maksimum 200 000 m3/s
minimum 366 m3/s[1]
Površina sliva 2500000
Izvor Bajkalske planine, Irkutska oblast, Rusija
Ušće Laptevsko More
Države Rusija
Sliv Sjeverno ledeno more

Lena (rus. Лена) je rijeka u Rusiji. Dužinom od 4472 km deseta je najduža rijeka na svijetu i osma po volumenu vode.[2] Najistočnija je od tri velike rijeke Sibira,[3] (druge dvije velike rijeke su: Ob i Jenisej). Sliv Lene obuhvaća veći dio istočnog Sibira.

Tok[uredi | uredi izvor]

Izvire na nadmorskoj visini od 1640 metara, u Bajkalskim planinama, južno od Srednjosibirske visoravni, 7 km od Bajkalskog jezera. Od izvora teče sjeveroistočno gdje joj se na tom putu pridružuju njene pritoke: Kirenga, Vitim i Olekma. Od Jakutska Lena teče kroz nizine ka sjeveru. Na tom putu u nju se ulijeva desna pritoka Aldan. Zbog gorja Verhojansk, rijeka skreće prema sjeverozapadu da bi potom sjeverno tekla do svog krajnjeg cilja gdje se velikim deltastim ušćem (oko 30 000 km2[4]) ulijeva se u Laptevsko more. Na tom dijelu toka Lena prima svoju najvažniju lijevu pritoku Viluj. Glavni je plovni put u ovom, rudama bogatom dijelu Rusije. Plovna je do Ust'-Kuta a za manje brodove do Kačuge. Glavna pristaništa su: Kačuga, Žigalovo, Osetrovo, Kirensk, Vitim, Olekminsk, Jakutsk, Žigansk, Bulun i Tiksi. U ravničarskom dijelu rijeka je zaleđena od kraja oktobra do početka juna a u gornjem dijelu toka od početka novembra do maja. Zbog velikog volumena i svojih velikih pritoka čini ogroman hidroenergetski potencijal.

Historija[uredi | uredi izvor]

U periodu prije ruskog naseljavanja u području oko rijeke najbrojniji su bili lokalni narodi Jakuti (nastanjeni u srednjem toku između pritoka Aldan i Viluj), Evenki (poznati i kao Tunguzi, koji su živjeli na velikom području gornjeg toka) i nekoliko zajednica Evena u donjem toku i području oko ušća. Većina istraživača čak smatra da i sam naziv rijeke potiče od originalnog naziva naroda Evenki Elyu-Ene što u prijevodu na bosanski jezik znači "velika rijeka". Ruska kolonizacija ovog područja počinje u periodu između 1620. i 1623. kada su kozački lovci čiji vođa je bio Demid Pyanda došli na prostor Donje Tunguške. Istražili su prostor veličine 2400 km oko gornjeg toka rijeke Lene u centralnom dijelu Jakutije.[5] i osnovali gradove: Jakutsk (1642.),[6] Lensk (1663.)[6] i Pokrovsk (1682.)[6]. U ime Ruske Carske Akademije Nauka Baron Eduard Von Toll i Alexander von Bunge su 1885. godine obavili istraživačku ekspediciju u području delte Lene i Novosibirskih ostrva. Istražili su deltu sa njenim brojnim rukavcima koji se ulijevaju u Sjeverno ledeno more. 1886. godine istražili su Novosibirska ostrva i rijeku Janu s pritokama. Za vrijeme jednogodišnjeg istraživanja prešli su 25 000 km od toga 4200 km rijekama, izvršivši pri tome razna geodetska mjerenja. Porast lokalnog stanovništva naglo je porastao na prelazu iz 19. u 20. vijek, te su u tom periodu osnovana mnoga naselja kao što su: Aldan 1923.[6], Njurba 1930.[6], Mirni 1955.[6], te rudarski grad Nerjungri 1975.[6] Smatra se da je Vladimir Ilijč Uljanov svoj nadimak "Lenjin" dobio upravo zbog rijeke Lene.

Delta[uredi | uredi izvor]

Delta rijeke Lene - snimak sa satelita Landsat 2000

Pri ušću u Laptevsko more Lena tvori deltu dugu oko 100 km i široku oko 400 km. Delta je zamrznuta tokom 7 mjeseci u godini a u maju se ovo područje pretvara u bujnu močvaru. Dio ovog područja je zaštičeni rezervat divljih životinja. Delta Lene je podijeljena na mnoštvo ostrva. Neka od njih su: Petruške, Sagastir, Grigorijeva ostrva, Samakh Ari, Dalalak ostrva, Nerpa Uolun Arita i dr. Jedno od ostrva u delti Lene, "Ostrvo Amerika-Kuba-Arita" ili "Ostrvo Kuba-Arita" je dobilo naziv po ostrvu Kubi za vrijeme SSSR-a a nalazi se na rubu sjeverne obale delte.[7]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:

Galerija[uredi | uredi izvor]