Masaccio

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Masaccio
Masaccio Self Portrait.jpg
Autoportret, freska Sv. Petar na tronu iz kapele Brancacci, 1428.
Rođenje 21. decembar 1401
Italija
Smrt 1428
Rim, Italija
Period Rana renesansa
Vrsta umjetnosti Slikarstvo, fresko
Djela Porezni novčić
Sveto Trojstvo
Izgon iz raja
Utjecao Piero della Francesca
Utjecali Giotto di Bondone

Masaccio (rođen kao Tommaso di Giovanni Simone Guidi, 21. decembra 1401. godine kraj Arezza, umro 20. decembra 1429. godine, Rim) italijanski slikar rane renesanse. Masaccio je imao snažan uticaj na druge umjetnike i dao je temelje za renesansno slikarstvo u Italiji.

Njegov iznimno individualni stil duguju malo drugim slikarima, osim eventualno velikog majstora iz 14. stoljeća Giottoa di Bondonea koji je slikao skoro sto godina prije njega i načinio par velikih koraka dalje od gotičkog ikonografskog slikarstva. No Masaccio čini mnogo više; njegovi likovi, kao i kod Giotta, su učvršćeni obrisom, no s više individualnosti i karaktera od Giottovih likova upotrebom chiaroscuro tehnike, što je davalo veći realizam likovima. Bio je i pod utjecajem arhitekte Brunelleschia i skulptora Donatella. Od Brunelleschia je stekao znanje matematičkih proporcija što je primjenio uvođenjem naučne perspektive na svojim radovima. Masaccio je jedan od prvih umjetnika koji se koristio linearnom perspektivom na slikama stvarajući tačku prividnog presjeka dvije paralelne linije.

Djela[uredi | uredi izvor]

Svi njegovi radovi su vjerske prirode i radi se o oltarnim slikama i freskama.

Serija od šest freski za Brancacci kapelu u Santa Maria del Carmine u Firenci prikazuje život sv. Petra (Porezni novčić, Sv. Petar udjeljuje milostinju) i prvi grijeh (Izgon iz raja). Ove freske ilustriraju još jednu od njegovih velikih inovacija, a to je korištenje svjetla za definiranje ljudskog tijela i draperije. Prikazuje samo jedan izvor svjetlosti na freskama stvarajući tako igru svjetla i sjene (chiaroscurom) koji im je dao prirodne i realistične osobine koje su do tad bile nepoznanice u umjetnosti.

Od šest scena, Porezni novčić i Izgon iz raja se smatraju njegovim remek-djelom.

Porezni novčić prikazuje zapravo tri scene, središnja prikazuje apostole okupljene oko Hrista i poreznika koji traži poreski novčić. Hrist se obraća sv. Petru koji odlazi na rijeku (lijeva strana freske) gdje pronalazi novčić, dok je na desnoj strani prikazana scena gdje sv. Petar plaća porez. Restauracija freske pokazala je realistične detalje. U pozadini se vidi planinski pejzaž sa bogatom varijacijom boja.

Izgon iz raja smatra se za prvim djelom, nakon antike, koje prikazuje naga ljudska tijela. Genijalnost ovoga djela je u vješto riješenom problemu formata koji je izrazito vertikalno izdužen. Freska je izrezana na vrhu u 18. stoljeću zbog arhitektonskih promjena, nakon restauracije uklonjeno je lišće koje je oslikano u 17. stoljeću, da prikrije nagost likova. Masaccio je prikazao perspektivu prostora jednostavno stavivši visoka vrata u lijevu stranu slike i anđela koji se nalazi iznad Adama i Eve i izlazi iz okvira slike, tako pretpostavljajući beskonačnost prostora slike. Radnja slike se odvija u pokretu likova, u dinamičnom iskoraku i s očitim grčem, Adam prekriva cijelo lice od srama dok Eva prikriva tijelo.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: