Nacionalni park Skadarsko jezero

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Nacionalni park Skadarsko jezero
IUCN kategorija II
(nacionalni park)
Donji Murići
Najbliži gradPodgorica, Crna Gora
Koordinate42°10′00″N 19°19′00″E / 42.16667°N 19.31667°E / 42.16667; 19.31667
Površina221,8 km2
Osnovano1983.(SFRJ) 1998. Crna Gora[1]

Skadarsko jezero se nalazi na granici između Crne Gore i Albanije. Predstavlja najveće jezero na Balkanu sa površinom od 370 km². Od toga Crnoj Gori pripada 222, a Albaniji 148 km2.[2] Nacionalni park prostire se na površini od 400 km2.[3] Skadarsko jezero je kraško, duboko između četiri i šest metara, sa mnoštvom malih ostrva na kojima se nalaze tragovi bogatog, historijskog i kulturnog nasljeđa Crne Gore. Obale jezera bogate su brojnim rtovima i uvalama obraslim trskom, što Nacionalnom parku daje poseban i autentičan izgled.[4]

Vode[uredi | uredi izvor]

Kao dio Dinarida, planinskog vijenca poznatog po kraškim terenima, Nacionalni park Skadarsko jezero obuhvata velika kraška udubljenja, podzemne pećine i kraške vodotoke. Zanimljiva činjenica o ovom području je da postoji mnogo hidroloških pojava kao što su vrtlozi i isprekidani izvori svježe vode. Tokom ljetnog perioda, mnogi od ovih izvora presušuju kako bi jezero zadržalo ogromnu količinu slatke vode.

Flora i fauna[uredi | uredi izvor]

Ekosistem nacionalnog parka je veoma raznolik. Kada se uzme u obzir bogatstvo flore, može se reći da je ekosistem Skadra submediteranskog tipa sa močvarnim i slatkim vodama.

Nacionalni park Skadarsko jezero u Crnoj Gori baštini mnogo lijekovitih, aromatičnih, mednih i endemičnih vrsta biljnog svijeta, koje uključuju dalmatinsku žutilovku, ruzmarin, šafran, carsku krunu, divlje žute lale, maslačke, lovor itd. Plavna polja dom su različitim vrstama vrba. Na sjevernoj strani obale su stabla skadarskog hrasta koji je među zaštićenim vrstama. Sa više od 290 vrsta ptica, Skadarsko jezero Nacionalni park je poznat kao pravi raj za ptice, posebno za one ugrožene i zaista rijetke. Među najzanimljivijima su barske kokice, divlje patke, gnjurci, dalmatinski pelikani, žute, bijele i sive čaplje ali i mnoge druge.

Pored ptica, u slivu Skadarskog jezera ima više od 48 vrsta riba, od kojih je 15 endemskih vrsta, poput grmlja, jegulja, itd. Prisutne su i brojne vrste vodozemaca. Najvažnije su zelene, velike žabe, kao i skadarske zelene žabe, glatki mrmoljci. Jezero je bogato i reptilima, a neki od najčešćih su zmija podvezica, tropski, smjeđi, kameni i kraški gušteri i mnogi drugi.

Ribolov je jedna od najpopularnijih aktivnosti na jezeru, naročito kod lokalnih stanovnika, a popularan je vid sporta i zabave i među turistim. Najčešće se love šarani, jegulje i kedri i dr.

Historija[uredi | uredi izvor]

Nacionalni park Skadarsko jezero je nekada bio dio srednjovjekovne Zete. Početkom 14. vijeka došlo je do osmanske okupacije područje Skadra. U periodu između 13. i 19. vijeka, u okolini jezera građene su tvrđave poput Besaca u selu Virpazar i Lesendro u Vranjini. Nakon pada osmanske imperije, Skadar je pripojen Albaniji i nazvan “Škodra“. Kada je Crna Gora postala nezavisna, početkom 20. vijeka, crnogorski kralj Nikola Petrović je postavio svoj ljetni dvorac u mjestu Rijeka Crnojevića, smještenom na obali Skadarskog jezera. Na površini jezera mogu se uočiti i ostaci utvrđenja Obod, gdje se nekada nalazila prva štamparija poznata po prvoj knjizi u južnoj Evropi, štampanoj 1494. godine, pod nazivom “Oktoih“. Ovi spomenici danas su neki od najposećenijih znamenitosti koje se vezuju za Skadarsko jezero Nacionalni park.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Raznoliko i bogato kulturno - istorijsko nasljeđe: arheološka nalazišta, utvrđenja, srednjevjekovni manastiri, crkve, tradicionalno seosko graditeljstvo, ukazuju da je region Skadarskog jezera tokom vremena bio važno historijsko, privredno i kulturno središte. Arheološki lokaliteti pripadaju ilirsko-helenističkom i rimskom periodu, i srednjevjekovnoj sakralnoj arhitekturi.

Najznačajniju i najreprezentativniju kulturno-historijsku vrijednost Nacionalnog parka karakterišu manastiri iz XIV i XV vijeka iz doba vladavine dinastija Balšića i Crnojevića i fortifikacioni kompleksi iz perioda osmanske dominacije. Specifična narodna arhitektura - stare ruralne cjeline, pojedinačni primjeri ribarskih i stambenih objekata, kamenih mostova i mlinova na vodotocima rijeka, potvrđuju kulturni pejzaž od posebne graditeljske vrijednosti.

Nacionalni park[uredi | uredi izvor]

Nacionalni park Skadarsko jezero proglašen je 1983.godine. IBA status tj. Područje od međunarodnog značaja za boravak ptica dobija od 1989.godine. Od 1995. godine upisano je na Ramsar listu - Svjetsku listu močvara od međunarodnog značaja. U Parku se nalaze i posebni rezervati prirode: Manastirska tapija, Pančeva oka i Crni žar.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Nacionalni parkovi u Crnoj Gori - protected planet - Pristupljeno 03.12.2021
  2. ^ "Nacionalni park Skadarsko jezero - parksdinarides.org - Pristupljeno 03.12.2021". Arhivirano s originala, 8. 10. 2021. Pristupljeno 4. 12. 2021.
  3. ^ UNESCO Zaštićena područja u Crnoj Gori
  4. ^ Nacionalni park Skadarsko jezero – upoznajte diva južne Evrope - Pristupljeno 03.12.2021