Opatija Marija Zvijezda

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Marija Zvijezda pokraj Banja Luke

Opatija "Marija Zvijezda" (njem.: Mariastern) je samostan trapističkog reda u Bosni nedaleko od Banja Luke. Utemeljio ga je Franz Pfaner u drugoj polovini 19. vijeka dok su Bosnom i Hercegovinom još vladali Osmanlije. Godine 1869. grupa od sedam redovnika iz njemačke opatije Mariawald došla je u Banju Luku i osnovala trapistički samostan "Marija Zvijezda". Prvi poglavar bio je Dom Franz Pfaner.

Nekada najveći trapistički samostan na svijetu[uredi | uredi izvor]

Do prije Prvog svjetskog rata, brojna trapistička zajednica (preko 200 redovnika), uz kontemplativni život, aktivno je djelovala na kulturnom području. Napravili su poznatu pivaru, prvu privatnu hidrocentralu, proizvodili poznati sir "Trapist", držali zanatske škole. Do Prvog svjetskog rata bila je to najveća opatija trapističkog reda u svijetu. Život samostana s nešto manjim brojem redovnika nastavljen je u svom redovnom ritmu izmjene molitve, rada i odmora sve do sljedećeg svjetskog rata. Drugi svjetski rat i komunistički režim zadali su najteži udarac ovom samostanu od kojeg se do danas nije oporavio.

Težak udarac Drugog svjetskog rata[uredi | uredi izvor]

Bježeći pred partizanima "Mariju Zvijezdu" napušta velik broj braće koja se kasnije nastanjuju u austrijskom samostanu Engelszell. Preostali trapisti u "Mariji Zvijezdi" izloženi su progonima, zatvarani i maltretirani. Samostanu su oduzeti svi posjedi, zgrade, mašine, pa čak i sama glavna zgrada samostana. Mala grupa preostalih monaha nastavila je, koliko je to u onim okolnostima bilo moguće, redovnički život. Budući da su ostali bez svega, od biskupije im je povjereno vođenje novoutemeljene župe, kako bi imali barem neka sredstva za život. Trapisti su inače monaški red posvećen povučenom kontemplativnom životu, prema geslu sv. Benedikta: "Moli i radi", pa je ovo preuzimanje župe i župnog pastoralnog rada jedini takav slučaj u svijetu, nužnost uzrokovana teškim prilikama.

Poslije zemljotresa u Banjoj Luci 1969. godine trapisti iz Banja Luke nastanjuju se u franjevački samostan u Kloštar Ivaniću. Ondje ostaju do 1977. godine kada se vraćaju u svoju obnovljenu crkvu i novu samostansku kuću.

Danas najmanji trapistički samostan na svijetu[uredi | uredi izvor]

Stanje nakon posljednjeg rata i srpske agresije u Bosni i Hercegovini još se više pogoršalo. Banja Luka je postala glavni grad entiteta Republike Srpske, nesrpsko stanovništvo je u velikoj većini protjerano, a sada nakon rata bilježi se tek manji broj povratnika. Danas je "Marija Zvijezda" najmanja zajednica trapističkog reda u kojoj žive samo dva redovnika.

Austrijski novinar Nikolaus Friedwagner napisao je malu monografiju o historiji ovog trapističkog samostana. Izdana je 2005. godine, dvojezično, na hrvatskom i njemačkom jeziku:

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

  • Nikolaus Friedwagner: Marija Zvijezda i njezini trapisti/Mariastern und seine trappisten, Banja Luka 2005.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: