Pljosnati crvi

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Pljosnati crvi
Status zaštite: Smanjeni rizik
Haeckel Platodes.jpg
Sistematika
Carstvo Animalia
Podcarstvo Eumetazoa
Natkoljeno Platyzoa
Koljeno Platyhelminthes

Pljosnati crvi se nalaze među prvim metazoama sa dvostrukom simetrijom. Imaju pljosnato tijelo na kome se mogu odrediti lijeva i desna strana.

Građa

Nemaju cejlon - unutrašnju duplju (prostor između crijeva i tjelesnog zida). Prostor između organa ispunjen je vezivnim tkivom paramhimom.

Nervni sistem sastoji se od para nervnih ćelija-ganglija. Ćulni organi su sitni čulni čvorovi- tanktilni papile. To su razne osjećajne niti i ocele proste očne mrlje. Prisutni su kod odraslih neparazitskih oblika. Aparat za varenje djelimično imaju acelomati. Odsutni su kod parazitskih pantljičara. Sastoji se od usta smještenih sa donje strane tijela, ždrijela i zatvorenih crijeva. Ćelije crijeva fagocitarne su i snabdjevene trepljama.

Razmnožavanje

Svaka jedinka ima muške i ženske polne ćelije. Nisu sposobne za samooplodnju. Prednost je ta što mužjak ne mora tražiti ženku. Odgovara svaki partner. Mogu razmjeniti spermu i tako oploditi jajnu ćeliju druge jedinke. Oplodnja se vrši u unutrašnjosti jedinke pomoću kopulatornog organa.

Podjela

Pseudobiceros bedfordi
Bočni pogled na pljosnatog crva

Pljosnati crvi dijele se u tri klase:

  1. Turbellaria
  2. Trematoda
  3. Cestoidea

Planarije

Ovo su veoma raširene životinje, koje žive u moru, slatkoj vodi i vlažnoj zemlji. To su

  1. Mesožderi
  2. Komensali manje su vezani za druge životinje nego u simbiozi
  3. Vanjski paraziti

Tijelo im je prekriveno epidermom, na kome su talasaste dlačice treplje. Služe za kretanje.

Najmanji pljosnati crvi su iz grupe acela. Nemaju crijevnu duplju. Dužine si 1 – 4 mm. Ovo su morske životinje. U njihovim tkivima nekad žive u simbiozi zelene alge kao kod Convoluta. Na morskom dnu stvara zeleni tepih. Najveći broj je iz porodice triklada. Žive u hladnim i umjereno toplim morima, slatkoj vodii u vlažnoj zemlji. Među slatkovodnim su Planarije. Žive ispod kamenja i u mulju, a suhozemni oblici žive u vlažnoj zemlji tropskih šuma. Dostižu dužinu do 60 cm. Grupa polikladida živi na stjenovitom priobalnom području. To su trepljasti crvi diskoidalnog oblika. Tropske vrste su živo obojene. Aktivni su lovci koji žive od malih morskih životinja. Jedna vrsta živi na ostrigama. Gnatostomulide najprimitivnije su vrste koje imaju aparat za žvakanje. Veličina im je 1-2 mm. Žive u pijesku i u mulju morskog dna.

Metilji – Trematoda

Svi su paraziti. Njihova fiziologija i tjelesna građa prilagođeni su ovom načinu života. Mnogi se prićvrste sisaljkom za domaćina.

Nervni sistem i čulni organi manje su razvijeni nego kod drugih pljosnatih crva. Nose veliki broj jaja kao pantljičara. Imaju visokorazvijen sistem za razmnožavanje. Mogu biti spoljašnji ili unutražnji paraziti. Spoljašnji žive na ribama sisajući im krv. Unutrašnji kao metilji jetreFascioza hepatica žive u žućnim kanalima biljojeda. Neke vrste krvnih metilja iz roda Schistosoma kod ćovjeka izazivaju razne oblike bilharijaze. U istočnoj Aziji živi plućni metilj Paragonimus westermani. Živi u plućima čovjeka, psa, mačke i tigra. Ima ovalno i sebelo tijelo dužine 8 – 16 mm. Izaziva hronični kašalj sa izbacivanjem sluzi. Do zaraze dolazi jedenjem nekuhanog mesa ili slatkovodnih kraba koje se u priobalnom području jedu žive.

Pantljičare - Castoidea

Unutrašnji paraziti. Žive u crijevima kičmenjaka. Na prednjem dijelu imaju pijavke i kuke kojim se pričvrste za zid crijeva. Tijelo im se sastoji od segmenata. Svaki segment ima muški i ženski sistem za razmnožavanje. Potpunim razvojem na zadnjem dijelu pucaju i izlaze zajedno sa izmetom. Domaćini su im ribe, psi, vukovi ili šakali. Diphyllbotrium u odraslom stepenu žive u pticama (gnjurci i labudi) koji se hrane ribama. Zajedno sa izmetom jajašca dospjevaju u vodu. Izlegu se larve koje dospjevaju u planktonske račiće. Kad ih pojede riba larve se mjenjaju u pleurocerboid koji ima bijel, pljosnat i trakast oblik. Zauzima velik dio tijela ribe koja otiče i lahak je plijen ribama. U tijelu ptica prelazi u oblik odrasle pantljičare. Ovaj ciklus ne može se skratiti, jer pantljičara mora proći sve oblike razvoja određenim redom. Poznate pantljičare su iz roda toenia:

  • Svinjska toneina solium dužine 3-10 m
  • Goveđa toneina saginata dužine do 10 m

Na glavi imaju četiri jake pijavke kojim se pričvrste za crijevo čovjeka. Prelazni oblici se razvijaju u svinjama i govedima. Do čovjeka dolaze slabo kuhanim mesom.

Nemertina

Ovu grupu čini oko 600 vrsta. Tijelo im je cilindrično, često spljošteno i izduženo. Njena dužina je od nekoliko milimetara do nekoliko metara. Poznati su kao riličasti crvi zbog prednjeg dijela na kome je duga mišična cijev - rilica. Ona je nekad duža od crva. Retraktornim mišićem pričvšćena je za zid tečnošću ispunjene duplje. Smještene iznad crijeva. Kontrakcijama mišičnog tkiva izbacuje rilicu van, retraktor je vraća. Ona nekad ima otrovnu žaoku. Služi za hvatanje plijena koji ponekad obavije oko sebe i parališe otrovom. Hrane se uglavnom člankovitim crvima, sitnim beskičmenjacima, nekad i ribom. Prve su životinje sa sistemom za varenje. Posjeduju usta i analnim otvorom. Žive uglavnom u moru, krijući se u pijesku i pod kamenjem. Ima nekoliko slatkovodnih vrsta i kopnenih koji žive u tropskim šumama.

Vanjski linkovi

Wikivrste
Wikivrste: Pljosnati crvi
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: