Rodna kuća Vladislava Skarića

Rodna kuća Vladislava Skarića ili kuća Jeftana Despića, Objekat Muzeja književnosti i pozorišne umjetnosti Bosne i Hercegovine nalazi se u općini Stari Grad u Sarajevu. Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika, na sjednici održanoj od 6. do 9. septembra 2011, donijela je odluku da se kuća proglasi nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. Tu odluku Komisija je donijela u sljedećem sastavu: Zeynep Ahunbay, Martin Cherry, Amra Hadžimuhamedović, Dubravko Lovrenović, Ljiljana Ševo (predsjedavajuća). Nacionalni spomenik sastoji se od kuće, dvorišta, vanjskog zida i pomoćnog objekta.

Lokacija

Rodna kuća Vladislava Skarića smještena je u ulici Sime Milutinovića br. 5, u centru Sarajeva, u dijelu grada nekad poznatom kao Latinluk ili Frenk mahala (kvart dubrovačkih trgovaca).

Historija

Nema tačnih podataka o vremenu gradnje objekta. Pretpostavlja se da kuća datira iz druge polovine 18. stoljeća. Prvi vlasnik kuće bila je porodica Skarić, tako da je kuća poznata i kao rodna kuća Vladislava Skarića, poznatog historičara i naučnog radnika. Od 1886. godine kuća je u vlasništvu porodice Despić. Godine 1919. postaje društvena svojina. U kući je od 1961. smješten Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti. U septembru 1992. u prizemlju Muzeja otvoren je izložbeni prostor galerije "Mak".

Opis

Kuća ima podrum, prizemlje i sprat s trijemom. U kući je do danas ostao očuvan dio izvornog namještaja (musanderi, dolaf, peć i ugrađene police).

S istočne strane nalazi se ulaz u spomen-sobu Silvija Strahimira Kranjčevića. Unutar prostorije nalazi se drveno stepenište kojim se može pristupiti spratu, gdje su spomen-sobe Hasana Kikića i Petra Kočića.

Vanjski izgled zgrade uradila je vajarka Iva Despić, što se ogleda u izradi plastike na fasadi, dekorativnoj plastici oko otvora, na kapitelima stubova u prizemlju i polustubova na spratu.

Kuća je renovirana 1998. i konstrukcija je u relativno dobrom stanju.

Literatura

• Alija Bejtić, Ulice i trgovi Sarajeva, Muzej grada Sarajeva, Sarajevo, 1973.
• Nedžad Kurto, Sarajevo 1492–1992, "Oko", Sarajevo
• Ibrahim Krzović, Arhitektura BiH 1878–1918, Umjetnička galerija Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1987.
• Vladislav Skarić, "Sarajevo i njegova okolina od najstarijih vremena do austrougarske okupacije", Izabrana djela, knj. I, "Veselin Masleša", Sarajevo, 1985.