Romb

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Oblici romba

Romb je četverougao kojem su sve stranice jednake. Riječ je nastala od starogrčke riječi za čigru, zvrk, nešto što se vrti.

Teorema

  1. Romb je paralelogram te ima sve osobine paralelograma
  2. Prave koje sadrže dijagonale romba jesu osi simetrije
  3. Dijagonale su mu normalne i polove njegove uglove
  4. Presjek dijagonala romba centar je opisane i upisane kružnice
  5. Dijagonale romba sijeku se pod pravim uglom.
  6. Svaka dijagonala romba polovi uglove čija tjemena sadrži.

Formule[uredi | uredi izvor]

Romb i njegovi elementi: Tjemena (vrhovi) A, B, C i D, stranice: a, visina romba: h, dijagonale d1 , d2 - i uglovi α i β.
Visina romba
Obim
Površina
Dijagonale
Poluprečnik upisane
kružnice

Uglovi[uredi | uredi izvor]

Iz jednakosti strana slijedi da su naspramni uglovi romba jednaki, što znači da postoje samo dvije veličine uglova između strana romba: α i β.

S druge strane, pravilo o zbiru uglova u četverouglu jednoznačno određuje vrijednost veličine drugog ugla ako je prvi poznat, te je romb određen samo dužinom stranice i jednim uglom:

Uglovi između dijagonala romba pravi su, tj. jednaki 90°.

Površina[uredi | uredi izvor]

Dijagonale[uredi | uredi izvor]

i

Poluprečnik upisane kružnice[uredi | uredi izvor]

[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Weisstein, Eric W. "Rhombus". MathWorld-.