Sedimentologija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Sedimentologija je geološka disciplina koja obuhvaća praćenje, modeliranje i opisivanje različitih sedimentacijskih procesa i njihovih sedimenata na zemljinoj površini i u dubini. Ti su sedimetni istaloženi u proteklim geološkim razdobljima, kao i recentnim procesima.

Sedimentne ili taložne stijene, odnosno kraće sedimenti, obuhvataju stijene različitog ishodišnog materijala, taložnih okoliša i sastava. Jedne od najčešćih sedimentnih stijena su karbonati, od čijih brojnih varijeteta je sastavljen veliki dio hrvatske obale i podmorja. Kod karbonata ishodišni materijal je biogenog porijekla i sastoji se od brojnih živih organizama, koji svojom masom kroz duže geološko razdoblje stvaraju ogromne mase sedimenata. Kasnijom kompakcijom nastaju karbonatne stijene, vapnenci i dolomiti.

Također, sedimetne stijene mogu nastati od svih klastičnih materijala koji su trošenjem npr. gorja poput Alpa postali izvor za prenošenje brojnim mehanizmima do sedimenatacijkog ili taložnog okoliša. Spomenute Alpe i brojne gore uzdignute dan-danas u panonskom dijelu Hrvatske zaista jesu u geološkoj prošlosti predstavljale izvor materijale taloženog u današnjim područjima rijeka Save, Drave, Mure i drugim. U to vrijeme naravno nije bilo tih rijeka, ali su postojali geotektonski elementi koji su te prostore oblikovali kao marinska ili jezerska spuštena područja (depresije) u kojima se taložio klastični materijal, uglavnom od geološkog razdoblja badena do kraja ponta (cca. 16,5-5,0 mil. god. pr. K).

Mehanizmi transporta takvih klastita mogu se predstaviti mehanizmima koje naravno srećemo i danas, a to su podmorski (jezerski) turbiditni tokovi, mehanizmi aluvijalnih lepezi, te riječnih meandara i delti.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: