Smreka
| Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
|
|
|
| Status zaštite: Smanjeni rizik (lc) | |
| Sistematika | |
|---|---|
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Pinophyta |
| Klasa | Pinopsida |
| Red | Pinales |
| Porodica | Cupressaceae |
| Rod | Juniperus |
| Vrsta | J. communis |
| Dvojno ime | |
| Juniperus communis L. |
|
Smreka (lat. Juniperus communis), biljka iz porodice Cupressaceae, zbog njene široke upotrebe, poznata je još pod imenima: borovac, brin, brina, crna smreka, crna smrekinja, kleka, klekinja, smrčika, smrča, venja.
Sadržaj |
Rasprostranjenost [uredi]
Rasprostranjenost smreke je od sjeverne Amerike, preko južnog Grenlanda, Evrope, sjeverne Afrike do istočne Azije. Raste po klisurastom neplodnom tlu i bjelogoričnim i cmogoričnim šumama. Često se nalazi u velikim grupama na kamenitoj, kraškoj podlozi - od primorskog područja do brdskih i planinskih predjela. Raste na sunčanim, suhim mjestima, na krečnjakom bogatom tlu.
Karakteristike [uredi]
Smreka ili borovac raste kao grm. Obzirom na veličinu, oblik, rast i oblik iglica, smreka je vrlo promjenljiva biljka. Igličasti listovi stoje po tri u pršljenu. U početku su svijetlozelene boje, a poslije potamne. S gornje strane lista nalazi se plavkasto-bijela crta. Listovi su dugački 8 do 10 mm. Muški cvjetovi su žuti i nalik klasu, a ženski su cvjetovi češeri s izgledom boba. Plod je crna, modrikastim prahom posuta bobica, što dozrijeva tek druge godine u jesen. Svi dijelovi smreke ili borovca imaju fini aromatičan miris. Plodovi su gorko-slatkog okusa, a iglice gorke i smolaste.
Upotreba [uredi]
Smreka je začin prisutan u evropskoj kuhinji, naročito u kuhinji alpskih zemalja. Njome se začinjaju jela od kiselog kupusa i meso, naročito divljač. Dobro se kombinuje s biberom, majoranom i lovorom, ali i voćem.
Mnogostruka je ljekovitost smreke ili borovca.
Čaj od plodova jača živce i želudac, čisti krv, odvodi otrovne plinove, a s mokraćom i loše sokove, izaziva znojenje, liječi vodenu i bubrežnu bolest, čisti jetru, drobi i odvaja kamence i pijesak iz žuči, bubrega, mokraćnog mjehura. Ipak se ne preporučuje osobama slabih bubrega i trudnicama.
Odlično liječi bijeli cvijet, a preporučuje se za liječenje plućnih bolesti, osobito astme. Mladi vršci kuhani u mlijeku liječe kostobolju, reumatizam, išijas, skorbut, vodenu bolest, živčanu rastrojenost i dr. Za lijek se beru plodovi, iglice, vrškovi grančica i samo drvo. Nakon što se plodovi uberu, suše se u tankom sloju na suhom i zračnom mjestu. Plod smreke ili borovice ne smije se sušiti na suncu i umjetnoj toplini.
Drvo smreke koristi u proizvodnji sitnog namještaja i za rezbarenje, zbog lijepih boja drveta, koje se od svijetložute, pri kori, mijenjaju u crvenosmeđu u sredini.
Narodno vjerovanje [uredi]
Pred Božić se grančice smreke stave iznad vrata štale da otjeraju vračeve i vještice. Smreka je Drvo godine 2002.
|
|||||||
| U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: |