Sumerski spisak kraljeva

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Drevna Mezopotamija
EufratTigris
Asirologija
Gradovi / carstva
Sumer: UrukUrEridu
KishLagašNippur
Akadsko Carstvo: Akkad
BabilonIsinSusa
Asirija: AssurNiniva
Dur-SharrukinNimrud
BabilonijaKaldeja
ElamAmoriti
HuritiMitanni
KasitiUrartu
Kronologija
Sumerski kraljevi
Asirski kraljevi
Babilonski kraljevi
Jezik
Klinasto pismo
SumerskiAkadski
ElamskiHurijski
Mitologija
Enûma Elish
GilgamešMarduk


Sumerski spisak kraljeva je drevni tekst na sumerskom jeziku koji navodi kraljeve Sumera iz sumerskih i stranih dinastija. Kasniji Babilonski popis kraljeva i Asirski popis kraljeva su mu bili slični.

Opis[uredi | uredi izvor]

Popis bilježi lokaciju "službenog" kraljevanja, zajedno s kraljevima i dužinama njihove vladavine. Za kraljevanje se vjerovalo da je predano od strane bogova, te da se može prenositi od grada do grada preko vojnog osvajanja. Popis navodi samo jednu vladaricu: Kug-Bau, gostioničarku, koja je bila jedini vladar treće dinastije Kiša.

Popis miješa ranije, najvjerojatnije mitološke kraljeve koji su imali izuzetno duge vladavine s kasnijim, i u historijskom smislu plauzibilnijim vladarima i dinastijama. Ne smije se, međutim, isključiti mogućnost da ranija imena na popisu pripadaju historijskim ličnostima koja su kasnije postale legendarne.

Najstarije ime na popisu čije je postojanje potvrđeno kroz arheološka otkrića je En-me-barage-si od Kiša (cca. 2600. p. n. e.). Činjenica da mu se ime spominje u Gilgamešovom epu je dovelo do špekulacija da je i sam Gilgameš historijska ličnost.

Tri dinastije se ističu po tome što nisu uključene popis: Dinastija iz Larse koja je vladala u periodu Isin-Larsa, kada se Larsa borila za prevlast s Isinom, te dvije dinastije Lagaša prije i poslije Akadskog Carstva, kada je Lagaš imao snažan uticaj na regiju. Podaci o Lagašu su poznati na temelju arheoloških artefakata koji datiraju oko 2500. p. n. e.

Popis je, s obzirom na nedostatak preciznijih podataka, najvažniji izvor za kronologiju 3. milenijuma p. n. e. Poteškoće u stvaranju striktne hronologije, međutim, stvara to da su brojne dinastije vjerojatno istovremeno vladale u različitim gradovuima.

Neki od najstarijih natpisa koji sadrže popis datiraju iz ranog 3. milenijuma p. n. e.; npr. Prizma Weld-Blundell [1][2] [3] je datirana u 2170. p. n. e. Kasniji Babilonski i Asirski popisi kraljeva su bili bazirani na još uvijek očuvanim dijelovima popisa sve do 3. vijeka p. n. e. kada je Beros popularizirao popis u helenskom svijetu.

Popis[uredi | uredi izvor]

Rano bronzano doba I[uredi | uredi izvor]

Uručki period[uredi | uredi izvor]

"Pred-dinastijski" ili mitološki vladari[uredi | uredi izvor]

Rano Brončano doba II[uredi | uredi izvor]

Rani dinastijski periodi I i II[uredi | uredi izvor]

Prva dinastija Kiša[uredi | uredi izvor]
Prva dinastija Uruka[uredi | uredi izvor]

Rano Brončano doba III[uredi | uredi izvor]

Rani dinastijski IIIa period[uredi | uredi izvor]

Prva dinastija Ura[uredi | uredi izvor]


Dinastija Awan[uredi | uredi izvor]
Druga dinastija Kiša[uredi | uredi izvor]

Rani dinastijski IIIb period[uredi | uredi izvor]

(cca. 2500 – cca. 2271. p. n. e.)

Prva dinastija Lagaša (također cca. 2500 – cca. 2271. p. n. e.) se ne spominje u Popisu kraljeva, iako je dobro poznata po natpisima

Dinastija Hamazija[uredi | uredi izvor]
Druga dinastija Uruka[uredi | uredi izvor]
Druga dinastija Ura[uredi | uredi izvor]
Dinastija Adaba[uredi | uredi izvor]
Dinastija Marija[uredi | uredi izvor]
Treća dinastija Kiša[uredi | uredi izvor]
Dinastija Akshaka[uredi | uredi izvor]
Četvrta dinastija Kiša[uredi | uredi izvor]
Treća dinastija Uruka[uredi | uredi izvor]

Akadsko Carstvo[uredi | uredi izvor]

Pobjednička stela Naram-Suena (Louvre)
Dinastija Akkada[uredi | uredi izvor]
Četvrta dinastija Uruka[uredi | uredi izvor]
(Moguće je da su ti vladari donje Mezopotamije - suvremenici akadske dinastije)

Rano brončano doba IV[uredi | uredi izvor]

Gutejski period[uredi | uredi izvor]

Druga dinastija Lagaša (prije cca. 2093 – 2046. p. n. e. (kratka)) se ne spominje u Popisu kraljeva, iako je dobro poznata po nazivima.

Gutejska vladavina[uredi | uredi izvor]
Peta dinastija Uruka[uredi | uredi izvor]

Urski III period[uredi | uredi izvor]

"Sumerska renesansa"
(cca. 2047 – 1940. p. n. e. (kratka))
Treća dinastija Ur[uredi | uredi izvor]

Reference i eskterni linkovi[uredi | uredi izvor]

Bilješke[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [1] Historical inscriptions; containing principally the chronological prism, W-B 444, Stephen Langdon, Oxford University Press, 1923
  2. ^ [2] WB-444 High Resolution Image from CDLI
  3. ^ [3] WB-444 Line Art from CDLI
  4. ^ Harriet Crawford, Sumer and the Sumerians, Cambridge University Press, 1991, page 19.