Tajga

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Biomi
Suhozemni biomi
Tundra
Tajga/borealne šume
Planinski travnjaci i šikare
Crnogorične šume umjerenog pojasa
Tropske i subtropske četinarske šume
Širokolisne i mješovite šume umjerenih predjela
Mediteranske šume i šikare
Tropske i subtropske vlažne širokolisne šume
Tropske i subtropske suhe širokolisne šume
Travnjaci, savane i šikare umjerenih predjela
Tropski i subtropski travnjaci, savane i šikare
Pustinje i vegetacija sušnih oblasti
Plavljena travna vegetacija
Riparianska zona
Vlažno područje
Vodeni biomi
Jezero
Litoralna zona
Šume mangrova
Šume kelpa
Koraljni greben
Neritička zona
Epikontinentalni pojas
Pelagijska zona
Bentos
Hidrotermalni izvori
Hladni izvori
Led
Drugi biomi
Endolitska zona
Rasprostranjenost tajge

Tajge su tip vazdazelenih šuma četinjača sjevernih dijelova umjerene zone sjeverne polutke koje su cirkupolarno rasprostranjene u Evropi, Aziji ("sibirska tajga") i Sjevernoj Americi ("kanadska tajga").

Naziv tajga potiče iz narodnog govora i odnosio se prvobitno na četinarske šume zapadnog Sibira. Danas je kao naučni termin primjenjen na sve četinarske šume sjevernih dijelova sjeverne hemisfere. Moguće je razlikovati nekoloiko tipova (podzona):

  • listopadne ariševe tajge (graniče sa tundrama)
  • svijetle tajge (dominiraju borovi)
  • tamne tajge (dominirajuvrste iz reda smreke, bijelog bora i jele)
  • mješovite tajge u kojima se nalaze lišćarsko-listopadne vrste otpornije na niske temperature.

Tajge se u sjevernim subarktičkim oblastima Evrope, Azije i Sjeverne Amerike pruža zonalno širokim pojasom od zapada ka istoku, preko ogromnih oblasti između Tihog i Atlanskog okeana, pa se zato može govoriti o zoni tajge, za koju su tamne četinarske šume, prije svega smreke, najkarakterističnije. To su tamne četinarske šume u kojima potpuno odustaju floristički elementi krupnolisnih listopadnih šuma. Njihovi graditelji su različite vrste jele i smreke.

Ove tamne četinarske šume su relativno siromašne u faunističkom pogledu. Karakterisčne vrste su žeravac, los, američki i azijski samur, ptice kao što su djetlić, krstokljun, gaćasti ćuk, itd. Stalni stanovnici tajge su mrki medvjed, vuk, lisica, divlja svinja, vjeverica, puh, hermelin, polarni zec, srna, dabar. Od vodozemaca tu su smuk, crni daždevnjak, živorodni gušter. Zimska klima tajgi je vrlo surova, pa živi svijet opstaje zahvaljujući životnim formama koje ih karakteriziraju npr. gusto krzno, bogato perje, potkožno masno tkivo, te sposobnost nalaženja i pripremanja dobrog skrovišta i jazbina, fiziološke osobine za doba zimskog sna i dr.


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: