Zejneba Hardaga

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zejneba Hardaga
Rođenje1918.
Smrt1994(1994-00-00) (75–76 godina)
Poznat(a) poPravednik među narodima

Zejneba Hardaga bila je bosanskohercegovačka pravednica među narodima. Prva je žena i muslimanka u svijetu koja je ponijela titulu pravednika.[1]

Pravednica među narodima[uredi | uredi izvor]

Porodica Hardaga je islamske vjeroispovijesti. Spasili su jevrejsku porodicu tokom holokausta. Josef Kavilio, njegova žena i kćerka su bili prijatelji i poslovni saradnici sa Hardagama. Tokom zračnog bombardovanja njihova kuća je uništena, a prvi koji im je pritekao u pomoć bio je Mustafa Hardaga. "Naš dom je vaš dom", rekla je tada Zejneba Hardaga porodici Kavilio. Neko vrijeme su Kavilije bili sa Hardagama. Jednog dana članovi Gestapoa pojavili su se na vratima kuće porodice Hardaga da provjere njihova dokumenta. Josef Kavilio, njegova supruga i kćer krili su se u velikom ormaru. Samo ih je čudo spasilo i nisu otkriveni. Hardage su nastavili štititi članove porodice Kavilio sve dok nisu otišli u Mostar, dio Bosne i Hercegovine koji je bio pod italijanskom kontrolom, gdje su Jevreji bili relativno sigurniji.[2] Čuvena fotografija nastala je 1941. u toku Drugog svjetskog rata, na kojoj Zejneba u Sarajevu svojom odjećom skriva žutu Davidovu zvijezdu na lijevoj ruci Rifke Kavilio.[3]

Međutim, Josef Kavilio je ostao u Sarajevu i nacisti su ga odveli u pritvor. Zbog velikog snijega zarobljenici nisu mogli biti prevezeni iz Sarajeva u Jasenovac, pa su čistili sarajevske ulice od snijega. Šetajući Sarajevom, Zejneba je jednom vidjela okovanog Josefa. Donosila mu je hranu, ne samo za njega nego i za ostale zatvorenike. Josef je uspio pobjeći iz zatvora i vratio se u Hardagin dom. Porodica ga je čuvala, brinula o njemu i pomagala mu da ozdravi, jer je bio teško bolestan i prehladio se. Vojska NDH često je paradirala ulicama Sarajeva tražeći odbjegle zarobljenike, a Josef je, ne želeći da ugrozi Hardage, prebjegao u Mostar.[4]

Nakon rata, porodica Kavilio otišla je u Izrael 1948. Zatražili su od Yad Vashem muzeja da prepozna porodicu Hardagu u kolekciji Pravednika među narodima. Godinu dana kasnije, Zeineba je otišla u Izrael i posadila prvo drvo u znak sjećanja na prezime. Pedeset godina kasnije, 1994, dok je Sarajevo bilo pod opsadom život porodice Hardaga je bio ugrožen. Uz pomoć Zajedničkog odbora za distribuciju, a na inicijativu porodice Kavilio, Yad Vashem je zatražio od predsjednika Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića da Hardage dođu u Izrael, gdje su ih dočekali najviši zvaničnici te zemlje, zajedno sa članovima porodice Kavilio.

Sarah Pećanac, Zejnebina kćerka, i njena porodica su kasnije prešli na judaizam zbog svega što se dešavalo. Na ovaj način je željela odati čast porodici Kavilio za sve što su učinili jedno za drugo.[5][6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Mustafa and Zejneba Hardaga, Izet and Bachriya Hardaga, Ahmed Sadik". www.yadvashem.org (jezik: engleski). Pristupljeno 15. 2. 2024.
  2. ^ "Sudbina u BiH: Članovi ovih porodica spašavali su jedni druge u dva rata". fokus.ba. 5. 8. 2017. Pristupljeno 30. 12. 2020.
  3. ^ "Zejneba Hardaga: Prva žena u svijetu sa titulom "Pravednika među narodima"". sarajevskasehara.com. 5. 8. 2017. Pristupljeno 30. 12. 2020.
  4. ^ "Zejneba Hardaga | WISE Muslim Women Zejneba Hardaga". WISE Muslim Women. 29. 6. 2011. Pristupljeno 15. 2. 2024.
  5. ^ "Sjećanje koje čuvamo: Dvije sarajevske porodice koje su spasile jedna drugu". mreza-mira.com. 5. 8. 2017. Pristupljeno 30. 12. 2020.
  6. ^ "Divided by faith, united by war". The Independent (jezik: engleski). 15. 4. 2010. Pristupljeno 15. 2. 2024.