Asuanska brana

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Assuan-Hochdamm 01.jpg

Nova Asuanska visoka brana je počela da se gradi 1960te godine 4 kilometra uzvodno od stare Asuanske brane, odnosno 1000 kilometara uzvodno od Kaira (686 kilometara, mjereno pod uglom 166.8°). Asuanska Visoka brana je dugačka 3830 metara, široka u bazi 980 m, 40 metara široka u kruni i 111 metara visoka. Razlog gradnje ovako velike brane su redovne ljetne poplave rijeke Nil, kada nabujaju vode iz istočne Afrike. Ove su poplave u prošlosti nanijele plodno tlo na obale Nila. Vremenom, zbog porasta priobalnog stanovništva, došlo je do potrebe da se vode kontrolišu, u svrhu zaštite obradivog tla i usjeva pamuka.

Tehnički podaci[uredi | uredi izvor]

Gradnja je počela 1960te godine i trajala deset godina. Sa egipatske strane je radove izvodila kompanija Osman Ahmed Osman's Arab Contractors. Vještačko jezero je dostiglo svoj puni kapacitet 1976te. Svake godine se preko brane, uglavnom u svrhu navodnjavanja, pusti 55 milijardi m3 vode. Političke igre oko toga ko će, i pod kakvim uslovima, graditi branu, počele se već 1955te godine. Glavne zainteresovane strane su bile Egipat, Sovjetski Savez, Kina, SAD, Velika Britanija. 1958e godine Sovjetski Savez se uključuje u utemeljenje projekta Velike brane. Oni osiguravaju tehničko osoblje i tešku mehanizaciju. Glavni projekat je napravljen u jednom Sovjetskom hidrotehničkom institutu. 196te UNESCO se uključuje, uz još neke zemlje, u spašavanje arheoloških bogatstava sa terena koji će uskoro biti potopljen. Egipat u znak pomoći poklanja jedan hram Španiji i jedan SAD-u.

Kritike i koristi[uredi | uredi izvor]

Kao i kod skoro svakog građevinskog poduhvata tih razmjera, postoje kritičari projekta, pa i uvom slučaju. Navode se problemi sa raseljavanjem stanovništva, plavljenjem velike teritorije, ugrožavanjem kulturnog naslijeđa, zdravstvenim problemima okolnog stanovništva, erozijom, poremećajima slanosti voda, itd. Zagovornici projekta kažu da on omogućava milionima ljudi da proizvode hranu, za sebe i tržište, skoro sa dvije žetve godišnje. Brana sprječava katasrofalne poplave i uništavajuće suše. Ujedno, elektrana ima instalirani kapacitet od 2,1 GW elektične energije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: