Avetnjaci

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Wiki letter w.svg Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo.
Molimo Vas da postavite linkove prema ovoj stranici sa srodnih članaka(23-02-2012)
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Avetnjaci
Filipinski tarsius (Tarsius syrichta)
Filipinski tarsius (Tarsius syrichta)
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Klasa Mammalia
Red Primates
Podred Haplorrhini
Infrared Tarsiiformes
Gregory, 1915.
Porodica Tarsiidae
Gray, 1825.
Rod Tarsius
Storr, 1780.
Vrste
Tarsius syrichta

Tarsius bancanus
Tarsius tarsier
Tarsius dentatus
Tarsius pelengensis
Tarsius sangirensis

Tarsius pumilus

Avetnjaci (Tarsiiformes) su jedna od tri grupe unutar podreda haplorrhini koja ima samo jedan rod (Tarsius) i jednu porodicu (Tarsiidae), koja obuhvaća sedam vrsta.

Sistematika[uredi | uredi izvor]

Ranije se ova grupa, odnosno porodica, ubrajala u grupu "polumajmuna", što je naziv koji je zastarjeo i više se ne koristi. Danas ih se svrstava kao zasebnu grupu unutar podreda Haplorrhini, a razlog je građa nosa poput Haplorrina. Kao i drugi unutar ove grupe imaju manje žlijezda u sluznici nosa pa im je nos suh, za razliku od Strepsirrhinia, koji zbog velikog broja žlijezda u nosu imaju uvijek vlažne njuške, analogno mačkama.

U razdoblju eocena i oligocena je u Americi i Euraziji bila raširena porodica Omomydae koju se smatra precima ove grupe.

Rasprostranjenost[uredi | uredi izvor]

Ova porodica živi na području Jugoistočne Azije, odnosno preciznije, na ostrvima Sumatra, Borneo, Sulavesi i Filipina, kao i na nekim manjim ostrvima oko navedenih.

Opis[uredi | uredi izvor]

Tarsiidae su od vrha glave do korijena repa dugi oko 9 do 16 cm (k tome dolazi još goli rep dug od 13 do 28 cm), pa su prema tome vrlo male životinje. Težina im se kreće od 80 do 160 grama. Obilježje su im dugi stražnji ekstremiteti, okrugla glava koju mogu okrenuti gotovo 360°, i vrlo dobar sluh. Prsti su im vrlo dugački, a ušne školjke okrugle i gole. Mehko krzno im je sivo ili smeđe. Upadljivo obilježje su im velike oči (promjera do 16 milimetara) - preračunato prema veličini tijela, kod čovjeka bi oči uporedive veličine trebale imati veličinu jabuke.

Način života[uredi | uredi izvor]

Filipinski tarsius (Tarsius syrichta)

Ovo su noćne šumske životinje. Žive na stablima. Preko dana miruju skriveni u gustoj vegetaciji. Pravi su umjetnici u penjanju, a uz pomoć svojih dugih stražnjih nogu mogu skočiti na udaljenost od više metara. Uobičajeno žive u parovima, no ponekad i u manjim grupama.

Hrana[uredi | uredi izvor]

Glavna im se hrana sastoji od insekata, a uz to jedu i male kičmenjake. Oni su jedini primati koji su isključivo mesožderi. Koriste svoju veliku sposobnost skakanja da iznenade lovinu. Dnevno pojedu oko 10% svoje tjelesne težine.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Skotnost kod ove porodice traje relativno dugo, čak 6 mjeseci. Rezultat je, da mladi dolaze na svijet vrlo razvijeni. U početku se drže majci za trbuh, ili ih majka nosi u njuški. Već sa sedam mjeseci ih majka prestaje dojiti, a s godinu dana su spolno zreli. Najstariji poznati Tarsius imao je 13 godina.

Tarsiusi i ljudi[uredi | uredi izvor]

Glavna opasnost za ove životinje je uništavanje njihovog životnog prostora. Osim toga, još uvijek ih love radi mesa. Pokušaji da ih se drži kao kućne ljubimce završavaju njihovim ugibanjem već nakon nekoliko dana. Nepotvrđeni izvještaji govore, da ulovljene životinje udaraju glavom o ogradu kaveza dok ne uginu. Za mnoge vrste nema točnih podataka.

U prošlosti su Tarsusi igrali važnu ulogu u vjerovanju indigenih naroda Indonezije. Vjerovali su, da Tarsusima glava nije pričvršćena uz tijelo (zbog njihove sposobnosti da ju okrenu za gotovo 360°) pa su se bojali da im se može dogoditi isto, ako ih susretnu.

Sistametika[uredi | uredi izvor]

Danas se razlikuje najmanje 7 vrsta (zbog njihovog noćnog života kao i relativne nepristupačnosti njihovih staništa, vjeruje se da je moguće i postojanje nekih do sada nepoznatih vrsta ove porodice).

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Wikivrste
Wikivrste: Avetnjaci
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: